OTOČAC – Danas i idućeg tjedna održat će se komemoracije u znak sjećanja na hrvatske žrtve zločina počinjenih krajem srpnja i početkom kolovoza 1941. godine u Boričevcu i okolnim selima te u Drvaru i Bosanskom Grahovu u Bosni i Hercegovini. O programu komemoracija izvijestio je Počasni bleiburški vod na svojim mrežnim stranicama.
Komemoracija u Boričevcu održava se već danas s misom koju predvodi župnik Igor Lulić. Nakon mise slijedi polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomen-obilježja. ubijenim stanovnicima toga kraja.
U Drvaru će se komemoracija održati u ponedjeljak. Program počinje u 10 uri okupljanjem ispred nove crkve, a u 11 uri banjolučki biskup Željko Majić predslavit će svetu misu. Po završetku mise bit će položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomen-križa poginulim hrvatskim braniteljima.
Komemoracija u Bosanskom Grahovu održat će se u utorak s početkom u 11 uri u župnoj crkvi sv. Ilije proroka. Svetu misu također će predslaviti banjolučki biskup Željko Majić, nakon čega će uslijediti polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomen-obilježja poginulima u Drugom svjetskom ratu, poraću i Domovinskom ratu.
Partizanski, odnosno srbijanski zločini dogodili su se 27. srpnja 1941. godine u Srbu kada su u Boričevcu i okolnim selima ubijeni brojni hrvatski civili, dok je ostatak stanovništva bio prisiljen napustiti svoje domove i izbjeći prema Kulen Vakufu.
Istoga dana pobuna se proširila i na područje Drvara, gdje je, prema dostupnim povijesnim podarcima ubijeno više od 550 Hrvata, dok je na području Bosanskog Grahova život izgubilo više od 60 hrvatskih civila.
Nasilje se nastavilo i početkom kolovoza. Dana 9. i 10. kolovoza 1941. u Krnjeuši je ubijeno više od 250 Hrvata, a između 6. i 8. rujna 1941. u Kulen Vakufu počinjen je masovni zločin u kojem je ubijeno više od 2.000 civila, pretežito pripadnika lokalnog muslimanskog stanovništva.
A Titin režim, odnosno komunističke vlasti taj zločin od 27. srpnja proglasili su kao Dan ustanka naroda Hrvatske i Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Kojega i danas, u suvremenoj hrvatskoj i bosansko-hercegovačkoj državi slave domaći Srbijanci.
M.K.
PRINT