OTOČAC - U četvrtak 29. listopada 2026. u Zagrebu je u 79. godini života umro hrvatski matematičar akademik Josip Pečarić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ta vijest je jedva probila u kojoj tiskovini, a ništa bolje nije prošla ni u elektroničkim medijima. Da je neka starleta slomila nokat, svi mediji bi o tome izvještavali kao da o tome ovisi opstanak čovječanstva, a za smrt jednoga od najvećih umova u Hrvata, e to nije nikakva vijest. Akademik Pečarić je bio vrhunski matematičar, svjetska klasa, no u medije nije dospio samo zato što se mimo svoje prve ljubavi – matematike, bavio svim srcem i svom svojom dušom za Hrvate i Hrvatsku, bio je poznat po svom društveno-angažiranom i publicističkom djelovanju. E to je vjerojatni uzrok da je ova veličina i u smrti prešućena, a to je dobro poznati obrazac lijevo orijentiranih, jugofila, liberala i sveg toga svijeta kojemu Hrvatska i Hrvati nisu ni najmanje mili. Ako ne možeš zaustaviti, argumentirano kontrirati – prešuti.
Akademik Pečarić rođen je 2. rujna 1947. u Kotoru. Zanimljivo je njegovo prezime koje neodoljivo podsjeća na prezime Pećarić u Gackoj (Čoviće). Prije svoje smrti se zainteresirao i došao u Otočac potražiti svoje korijene, znao je po predanju da je neki njegov predak odselio odavde u Boku kotorsku. Našao je svoje suprezimenjake Pećariće, ali nije u crkvenim knjigama mogao naći traga tko je bio taj predak koji se odselio u Boku, tada još uvije Hrvatsku. A do promjene u prezimenu došlo je pogrješkom, jamačno je neki matičar krivo zabilježio i umjesto ć upisao č i eto ti prezimena Pečarić.
Akademik Pečarić je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1972. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s radom iz područja nuklearne fizike. Magistrirao je na istom fakultetu 1975. i doktorirao 1982. matematičke znanosti disertacijom Jensenove i povezane nejednakosti (Jensen’s and related inequalities). Nakon studija radio je u Geomagnetskom institutu u Grocki, te na Građevinskom fakultetu u Beogradu, do 1987. kad odlazi u Zagreb gdje je postao profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i voditelj seminara Nejednakosti i primjene na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i glavni istraživač istoimenog projekta.
Pečarić je objavio više od 1.200 znanstvenih radova iz područja matematike te bio jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području teorije nejednakosti i jedan od deset svjetskih matematičara čiji broj radova na MathSciNet-u prelazi brojku 500. Bio je i glavni je urednik međunarodnog matematičkog časopisa Mathematical Inequalities and Applications. Bila je privilegija imati ga za mentora na doktorskim studijima, doktorandi iz cijelog svijeta su naprosto hrlili da ga dobiju kao mentora. Rijetkima je to i uspijevalo.
Za redovitog člana HAZU izabran je 2000., a od 1992. bio je član suradnik. Bio je i član The New York Academy of Science i dopisni član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti.
Uz svoju primarnu znanstvenu karijeru, akademik Pečarić bio je prepoznatljiv i po svom intenzivnom društveno-angažiranom i publicističkom djelovanju. Kroz opsežan opus od preko 150 objavljenih knjiga, brošura i otvorenih pisama, kao i čestim gostovanjima na javnim skupovima, aktivno je sudjelovao u hrvatskom javnom životu, posvetivši se uglavnom temama iz suvremene hrvatske povijesti i politike, kao i hrvatskoj baštini rodne Boke kotorske.
Prvi hrvatski predsjednik akademik Franjo Tuđman odlikovao ga je 1999. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, a 1996. dobio je Državnu nagradu za znanost u području prirodnih znanosti.
M.K.
PRINT