ZAGREB - Društvo hrvatskih književnika trebalo je 22. travnja 2020. na svečan način obilježiti 120 godina svoga postojanja. Zbog epidemije korona virusa koji nas je zadesio u ožujku i neizvjesno je koliko će još dugo trajati, ova je svečanost morala biti odgođena za jesen, u nadi kako će do tada bolest biti savladana.
Zbog naših članova, ali i šire javnosti, potrebno je upozoriti na ovu veliku obljetnicu. Tim više što se mnogi narodi ne mogu pohvaliti organiziranim djelovanjem svojih književnika kroz tako dugo vrijeme. Ako uzmemo u obzir i povijesne okolnosti odnosno činjenicu kako Hrvatska u vrijeme osnivanja DHK nije bila suverena država te da je proživjela dva svjetska rata i velike političke, društvene, kulturne i demokratske turbulencije, ova obljetnica dobiva na sjaju. Usprkos svim tim nedaćama Društvo hrvatskih književnika nije prestajalo s radom, dijelilo je sa svojim narodom zlo i dobro, njegove uspone i padove. Bilo je slavljeno i proganjano, uvažavano i manipulirano, desetkovano i pokušavano biti upregnuto u ideološke okvire… ali je opstalo. Zbog toga je 120. obljetnica DHK događaj od velike nacionalne važnosti, istovjetan osnivanju Matice hrvatske i HAZU. U DHK– u okupljali su se najznačajniji književnici našeg vremena. Ono je bilo čuvar materinskog jezika i hrvatske nacionalne samobitnosti. Pa i onda kada su mu komunisti 1965. promijenili ime u Društvo književnika Hrvatske, kako bi mu oduzeli etničku narodnosnu oznaku, ono je djelovalo kao hrvatsko i uvijek na braniku temeljnih vrijednosti nacionalnog opstanka.
U ovom trenutku DHK broji 529 članova. Kontinuirano izdaje vrlo cijenjeni časopis Republika, te časopis Most u kojem se hrvatska literatura prevodi na strane jezike. DHK objavljuje u svojoj „Maloj biblioteci DHK“ djela istaknutih hrvatskih književnika, kako živih tako i onih koji nisu živi. Sva djela objavljena u ovoj biblioteci pripadaju vrhovima hrvatske književnosti i dio su hrvatske kulturne baštine.
DHK svake godine organizira „zagrebačke književne razgovore“ na kojima se okupljaju oko aktualnih tema istaknuti književnici i književni teoretičari iz zemlje i inozemstva. Potrebno je naglasiti kako DHK organizira svake godine natječaje za najbolju knjigu pjesama kojoj se dodjeljuje nagrada „Tin Ujević“, a svečana dodjela se vrši u Tinovom rodnom mjestu Vrgorcu. U čast Ksavera Šandora Gjalskog DHK svake godine održava zajedno s gradom Zabokom njegove dane na kojima se dodjeljuje nagrada za najbolje prozno djelo na hrvatskom jeziku, objavljeno dotične godine.
Društvo hrvatskih književnika je gotovo svakodnevno prisutno u hrvatskoj kulturi. U Zagrebu kultni status stekli su Književna tribina srijedom koji trenutno vodi književnica Lada Žigo. Isto tako treba naglasiti kako DHK kontinuirano organizira književne tribine za mlade čitatelje koje vodi književnik Hrvoje Kovačević te književne posjete bolnicama i radnim organizacijama. U ograncima takav je broj susreta vrlo velik.
DHK ima razvijene i međunarodne književne veze i susrete. Ono je član europskog udruženja književnika koje se zove „European Writer's Council“ koja okuplja oko 60.000 književnika, članova 58 udruženja iz 30 država.
Na kraju bio bi grijeh ne spomenuti ljude koji su vodili DHK u svim njegovim povijesnim mijenama. Prvi među njima je Ivan vitez Trnski, slijede Stjepan Miletić, Natko Nodilo, Ksaver Šandor Djalski, Nikola Andrić, Branimir Livadić, Milutin Cihlar Nehajev, Mihovil Nikolić, Milivoj Dežman, Stjepko Trontl, Franjo Fancev, Ilija Jakovljević, Pero Budak, Luka Perković, Ivo Dončević, Slavko Kolar, Petar Šegedin, Marin Franišević, Mirko Božić, Miroslav Feldman, Vjekoslav Kaleb, Marijan Matković, Jure Kaštelan, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Gustav Krklec, Vlatko Pavletić, Ivo Frangeš, Jure Franičević – Pločar, Josip Barković, Šime Vučetić, Pero Budak, Milivoj Slaviček, Marija Peakić Mikuljan, Nedjeljko Fabrio, Ante Stamać, Slavko Mihalić, Stjepan Čujić, Borben Vladović, Božidar Petrač i aktualni predsjednik Đuro Vidmarović.
Đ. Vidmarović
PRINT