OTOČAC – Sinoć je u Gackomu pučkom otvorenom učilištu održano četvrto po redu predavanje vezano za eventualno otvaranje pogona za obradu grita u Perušiću. Predavanje je imao prof. dr. Aleksandar Lukić, profesor na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu. A tema je bila Razvoj gospodarstva u ekološki osjetljivim ruralnim područjima.
U svom izlaganju prof. Lukić postavlja pitanje kako istovremeno omogućiti harmoniju između homo fabera (čovjeka koji radi i stvara), gospodarskog prosperiteta lokalne zajednice i zaštite i očuvanja prirode? Upravo se priroda, uz zajednicu, percipira kao jedna od temeljenih odrednica ruralnosti. Ruralni krajolik doživljava se prirodnijim od urbanog, tradicionalne gospodarske aktivnosti ruralnih područja poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva jasno su povezane s prirodom i o njoj ovisne. I naposljetku, smatra se da ruralno stanovništvo baštini poseban senzibilitet i stoljetna znanja suživota s prirodom što rezultira i snažnijom emocionalnom povezanošću s njome u odnosu na stanovnike gradova.
Ne čudi stoga da gospodarske aktivnosti potencijalno štetne za okoliš u ruralnim područjima, posebno onim ekološki osjetljivim, doživljavaju snažan otpor, pod uvjetom da ga ima tko pružiti. No, istovremeno, s obzirom na opadajuće značenje spomenutih tradicionalnih, nekad prirodi bliskih djelatnosti ruralnih područja i sve veću izloženost globalnoj ekonomiji i tržišnom natjecanju, postavlja se pitanje koje djelatnosti i kakav način njihove organizacije može činiti osnovu uspješnog gospodarskog razvoja ekološki osjetljivih ruralnih područja?
Raznolikost gospodarskog sastava jasno ukazuje da se ruralna područja ne mogu više poistovjećivati samo s primarnim djelatnostima. Iz tog razloga se kao jedno od ključnih suvremenih načela uspješnog razvoja ruralnih područja nameće multisektorsko gospodarstvo. U ekološki osjetljivim ruralnim područjima ono prvenstveno obuhvaća djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš i prirodne resurse. Uz djelatnosti zaštite prirode, to su organska obiteljska poljoprivreda, eko-turizam i prirodi bliski turizam kao i niz ostalih selektivnih/nemasovnih oblika turizma koji počivaju na vrednovanju prirodne i kulturne ruralne baštine (agro-turizam, kulturni turizam, gastroturizam, cikloturizam, avanturistički turizam, lovni i ribolovni turizam i sl.).
S obzirom na sve veću svijest o negativnom utjecaju čovjeka na okoliš, europske politike ruralnog i regionalnog razvoja podupiru prema okolišu obazrivi multisektorski gospodarski razvoj. Već poznatom LEADER pristupu, u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. pridružuje se i koncept Pametnih sela koji zagovora inovativna rješenja za poboljšanje otpornosti, temeljena na lokalnim resursima i prednostima, posebno mobiliziranjem rješenja koja nude digitalne tehnologije.
Cjelovit i skladan gospodarski razvoj ekološki osjetljivih ruralnih područja veliki je izazov. Svaka ruralna zajednica je jedinstvena i različita od druge te za razvoj pronalazi vlastiti put. No ono što je zajedničko obilježje uspješnih jest proaktivan pristup i izbjegavanje ovisnosti o monokulturnom, a posebno ekološki štetnom gospodarskom razvoju – naglasio je prof. Lukić.
M.K.
PRINT