Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jučer na svečanosti puštanja u probni rad Vjetroelektrane Senj.
Riječ je o najvećem vjetroparku u Hrvatskoj, a uključuje izgradnju 39 vjetroagregata pojedinačne snage četiri MW na površini od 65 kilometara četvornih, od čega se 29 vjetroagregata nalazi na području Grada Senja, a 10 na području općine Brinje. Radovi na izgradnji vjetroparka počeli su 20. srpnja 2019. godine, a on je prva velika kineska investicija u Hrvatskoj vrijedna oko 230 milijuna eura.
Ukupna snaga budućeg vjetroparka bit će 156 MW, a godišnje će proizvoditi 530 mil. kWh električne energije. Službeni početak rada vjetroparka očekuje se do kraja godine i operativno će se koristiti barem sljedeće 23 godine.
Nakon prigodnoga obraćanja sudionicima svečanosti, premijer Plenković je pritiskom gumba, na daljinu, pustio u probni rad Vjetroelektranu.
Širi kontekst odnosa Hrvatske i Kine
Prisjetivši se da je i osobno sudjelovao na obilježavanju početka radova na izgradnji te Vjetroelektrane prije dvije godine, istaknuo je kako taj projekt treba staviti u širi kontekst odnosa između Hrvatske i Kine.
Kazao je da je Hrvatska u proteklih nekoliko godina odlučila unaprijediti odnose s Kinom, pri čemu je iskoristila format Kina+17, koji je unaprijedio, intenzivirao i sadržajno popunio odnose između dviju zemalja, koje povećavaju robnu razmjenu iz godine u godinu.
Podsjetio je da je Hrvatska bila domaćin sastanka na vrhu između Kine i zemalja srednje i istočne Europe u proljeće 2019. godine, kada je Hrvatsku posjetio i kineski premijer Li, a premijer Plenković posjetio je Kinu u jesen 2018.
Tada je razgovarao s najvišim dužnosnicima tvrtke Norinco o ovome projektu i ulaganjima, koji se, unatoč okolnostima pandemije, realizirao i danas se pušta u probni rad.
Projekt Vjetroelektrane Senj nazvao jednom od dviju temeljnih pista razvoja Hrvatske, Europe i svijeta – a to su zelena i digitalna tranzicija.
"Ova investicija od 200 milijuna eura u čistu energiju zasigurno predstavlja projekt koji je vrijedan i bitan i za Hrvatsku i za Ličko-senjsku županiju i za ukupnu proizvodnju električne energije iz čistih i obnovljivih izvora", poručio je premijer.
Do 2030. minimalno 32% udjela obnovljivih izvora energije
Takav koncept energetskoga miksa, koji je dio Vladine politike, izrazito je važan u smislu održivoga razvoja i ispunjavanja hrvatskih ciljeva, koje je premijer Plenković predstavio i na globalnoj konferenciji za borbu protiv klimatskih promjena COP-26 u Glasgowu.
"S te smo strane na pravom putu i ovih 39 vjetroagregata ukupne priključne snage 156 MW, s godišnjom proizvodnjom od 0,5 TWh predstavljat će onaj bitni doprinos od 3,5% ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj", istaknuo je.
Naglasio je da će to doprinijeti ostvarivanju cilja da Hrvatska do 2030. godine ima minimalno 32% udjela obnovljivih izvora energije, a danas ih je 29%.
"Time ćemo pridonijeti i smanjenju uvoza električne energije i daljnjem nisko-ugljičnom razvoju s konačnim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine", poručio je.
S tim je ciljem, dodao je premijer Plenković, Hrvatska usvojila i niz strateških dokumenata – Strategiju energetskog razvoja, Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan te Uredbu o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visoko učinkovitih kogeneracija.
Važan projekt i za Ličko-senjsku županiju
Usvojena je i Strategija nisko-ugljičnoga razvoja do 2030., s pogledom na 2050., te Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040., s pogledom na 2070.
"Stoga je jedan od naših glavnih ciljeva povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na 30% već iduće godine. Mislim da ćemo to ostvariti upravo ovakvim projektima i ovako velikom investicijom koju je Hrvatskoj dala kompanija Norinco, koja time postaje jedan od najvećih ulagača u zeleno gospodarstvo u Hrvatskoj", kazao je predsjednik Vlade.
Dodao je da na ovaj projekt gleda u širem kontekstu – uz kontekst odnosa Hrvatske i Kine, tu je i kontekst hrvatskih napora za zelenom tranzicijom, borbom protiv klimatskih promjena, ali i ulaganja u jednu od važnih hrvatskih županija, najvećih teritorijem, a najmanjih populacijom.
Stoga je izrazio zadovoljstvo da se jedan ovako važan projekt realizira upravo u Ličko-senjskoj županiji te uvjerenje da će cijeli hrvatski elektor-energetski sustav od njega imati koristi.
Vlada.hr / I.B.
PRINT