OTOČAC - (Ne)održivi razvoj. Puno smo puta dosad imali prilike čuti ovaj termin kojega su doslovno puna usta, ali je očigledno kako je ovaj pojam sve češće samo floskula za prikrivanje ekocida i uništavanje prirodnih dobara.
O čemu se zapravo radi?
Naziv “održivi razvoj” prva je upotrijebila britanska političarka Barbara Ward 1969., a preporučen je i uveden u praksu na Konferenciji o okolišu i razvoju UN-a u Rio de Janeiru 1992. Osnovna je postavka održivoga razvoja: povećanje dobrobiti mjeri se povećanjem kvalitete života pojedinca i sveukupnog stanovništva, a ne povećanjem količine proizvedenih ili utrošenih materijalnih dobara ili energije. Neusklađenost interesa i usmjerenja različitih skupina i država o prvenstvima ciljeva razvoja, uzrokom je neujednačenosti razvojnih planova pojedinih zemalja, regija ili kontinenata. Manje razvijene zemlje smatraju planove održivoga razvoja ograničenjima koja im nameću razvijene i tehnološki moćne zemlje, koje su svoj razvoj u prošlosti postigle upravo intenzivnim iskorištavanjem okoliša i odlaganjem štetnog otpada. Održivi razvoj, iako nepotpuno definiran i otvoren za različita, pa i djelomično suprotstavljena tumačenja, ulazi kao načelo u strategije razvoja svih zemalja. UN, preko Komisije za održivi razvoj (Commission for Sustainable Development – CSD), procjenjuje postignuti napredak u geografskim, ali i tematskim cjelinama te daje preporuke. (Cit: “održivi razvoj” – Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 12. 4. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44778>.)
Gacka????????
Pitanja se gomilaju, a odgovora, bar zasad, nema.
Je li u redu opustošiti Gacku, a razvijati krajeve puno razvijenije od Gacke doline?
Kako je poznato, Gacka dolina je upravo zahvaljujući svjetskoj ljepotici rijeci Gacki postala prepoznatljiv brend, koji između ostalih vrijednosti “drži” ovo područje. Budući da je u proteklom razdoblju industrijska proizvodnja devastirana, a izvori prihoda svedeni na niske grane, u razvoju turističke ponude, koja je dobrim dijelom baš naslonjena na rijeku Gacku, vidi se puno vedrija perspektiva Gacke doline. Može se reći kako je upravo rijeka Gacka jedan od pozitivnih “zamašnjaka”, a svi trendovi upućuju kako se tek očekuje pravi razvitak turizma upravo u našim krajevima. I uz latentnu opasnost “masovnog turizma” prilikom rasta popularnosti destinacije, sada smo svjedoci nove opasnosti: što će i hoće li išta ostati od ljepotice Gacke? I dalje joj tepamo da je ljepotica jer ona to uistinu jest, bez obzira na devastaciju koju je pretrpjela u prošlom stoljeću. Je li ljepotici kraj blizu?
Upravo je nekontrolirana apartmanizacija jadranske obale i dovela do veće potrebe za vodom u navedenim područjima, a što bi sad trebala “platiti” Gacka, koja bi u slučaju izravnog spajanja na izvorište vjerojatno ostala na razini običnog potoka, možda i žabokrečine. A s druge strane, pitka voda koja se već odvodi prema primorskom području, čak se ispušta u more. Posljedice takvih odluka i postupaka nesagledive su i u potpunosti bi uništile postojeće potencijale Gacke doline, posebno one u razvoju koji tek doživljavaju zamah, a koje je također potrebito držati pod kontrolom struke, kako u budućnosti ne bi premašili granice (ne)održivog razvoja.
Ljudi koji su tu rođeni, kojima je Gacka u srcu na bilo koji način, koji je istinski vole, itekako su svjesni koliku je nepravdu već jednom pretrpjela rijeka Gacka kad je ostala bez ogromnog dijela svojeg prirodnog toka, što je trajno narušilo prirodne ljepote Gacke, krajobraznu vrijednost i okoliš u cjelini. Treba li uopće spominjati kako je i danas Gacka, unatoč drastičnim rezovima, sakaćenju i neminovnom utjecaju suvremenih zagađivača, još uvijek sinonim bistrine i čistoće, i kao takva svojom vrijednošću privlači ljude doslovno iz cijelog svijeta.
Radi li se ovdje o korupciji neviđenih razmjera, nebrizi, (ne)održivom razvoju, ili možda o nekim interesima koji su još uvijek nepoznati široj javnosti?
Je li moguće reći – dosta tog “razvoja”! jer u takvom obliku uništava jednu od najljepših rijeka i dolina na svijetu?
Je li moguće nešto pokrenuti?
Ima li netko bilo kakav odgovor?
Ima li itko suvislo obrazloženje nama samima ili našoj djeci ili će nam se i dalje mazati oči terminom (ne)održivog razvoja?
Ima li itko ustavno pravo jedan dio Lijepe Naše svjesno zapustiti i uništiti, a drugi razviti do neprepoznatljivosti?
Je li profit već dobio ovu utakmicu sa zdravim razumom?
Goran Jurković
KUBS Baštinica
PRINT