OTOČAC - 30. travnja se odlukom Hrvatskog sabora iz 2011. g. obilježava kao Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
Na današnji dan 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu pogubljeni su vođe protuhabsburške pobune Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Povod za pobunu bio je Vašvarski mir, što ga je 1664. g. sklopio kralj Leopold I. s nepovoljnim uvjetima za vlastite zemlje, zapravo neke oslobođenje zemlje od Osmanlija su im tim mirom vraćene. Hrvatska i Ugarska nisu priznale taj dogovor i nadale su se da će uz pomoć bečkog dvora osloboditi svoja područja od turske vlasti. Kako im je Beč onemogućio da se zakonito izbore za svoja prava, nije im preostalo drugo nego da se hrvatske i ugarske vođe udruže i svoja prava ostvare pobunom.
U pravilu se govori o „uroti“ Zrinskog i Frankopana, što je narativ austrijske povijesti i njihova gledišta, kasnije proširen i van Austrije. Riječ „urota“ ima neko zločesto, podmuklo značenje, dok je pobuna posve nešto drugo. Radi povijesne istine treba kazati da su hrvatski staleži imali pravo na pobunu protiv kraljevske (carske) vlasti ako im nije pružala zaštitu protiv Osmanlija, koju je obećala i potpisala davno prije. Kako je habsburška vlast iznevjerila svoj potpis, odnosno radila protiv interesa hrvatskog naroda, Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan su se u suradnji s mađarskim velikašima odlučili za pobunu. Ovoj pogled na tu povijesno vrijeme nije se nekada moglo čuti u školskom programu, uvijek je to bila „urota“. Eto, ti neki nevaljali Hrvati se „urotili“ protiv vlasti, „digli glavu“, pa su dobili što ih i spada – odsjekli im glave.
Posmrtni ostaci Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novog Mjesta preneseni su zahvaljujući Braći hrvatskog zmaja i pokopani tek 1919. godine u zagrebačkoj katedrali. Prije im je to car (i kralj) Franjo Josip bio zabranio.
M.K.
PRINT