Lika nekretnine

Raritet: Vinogradi u Kosinju

Objavljeno: 02.07.2019

Kad je prije nekoliko godina objavljena knjiga „Kosinj – izvorište hrvatske tiskane riječi“ Ivana  Mancea, nakon dugo vremena progovorilo se u javnom prostoru o Kosinju na drugačiji način, ne samo kao o selu potopljene budućnosti. Kosinjska tiskara, prva hrvatska tiskara u kojoj je otisnut Misal po zakonu rimskoga dvora već 1483., samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije, trebala bi biti upisana, poslužimo se frazom, zlatnim slovima u hrvatsku povjesnicu. Je li doista tako? Ili smo nemarni baštinici vrednota koje olako prešutimo?

Očito se ipak događa svojevrsni val buđenja na čijoj je krijesti iznjedren i Dan glagoljice i glagoljaštva, koji se odlukom Sabora RH od ove godine u Hrvatskoj obilježava svakog 22. veljače, na nadnevak prvotiska u Kosinju. 

Osim po prvoj tiskari u ovom dijelu Europe, dalo bi se nabrajati po čemu je još Kosinj raritetan. Jedan od tih rariteta na svjetlo dana izvlači nova knjiga – „Vinogradi u Kosinju“, nastala u suautorstvu Ivana Mancea, Nikole Miroševića i Ivana Šestana, u izdanju Državnog arhiva u Gospiću (gdje se može i nabaviti).

Kako je navedeno na stranici Kosinj – Izvorište hrvatske tiskane riječi, u prošlosti su se Kosinjani aktivno bavili vinogradarstvom:

„Zvuči gotovo nevjerojatno s obzirom na gorsku regiju, no trogodišnjim radom i istraživanjem autorā ove knjige utvrđeno je kako su u Lici, napose u Kosinju, aktivno i organizirano u povijesti zasađivani vinogradi. Pronađene su dvije i danas živuće sorte, bijela Pršljivka i crna Vingor, rađena je i njihova DNA analiza, a vinogradarstvo Kosinja analizira se kroz povijesne zapise, kartografske prikaze te u konačnici i terenskim radom i istraživanjem. Ovom knjigom Kosinj, uz već znanu prepoznatljivost kao lokalitet prve tiskare u Hrvata, dobiva novu dimenziju i novu posebnost kao područje najvećih i autohtonih vinograda u Ličana.“

Hvalevrijedno istraživanje nekolicine entuzijasta predstavlja važan doprinos za povijest Like i dodaje 'novi začin' u dosadašnje spoznaje. Mogao bi to biti poticaj i za daljnja istraživanja drugih lokaliteta za koje postoji usmena predaja o vinogradima ( kao npr. u Švici za padine Crkvine)…

 

M.K.G.

Novalja.coom