Lika nekretnine

Dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2019. godinu

Objavljeno: 24.09.2020

Za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj na elektroničkoj sjednici Odbora za dodjelu „Nagrade Vicko Andrić“, koja se održala 17. rujna 2020. godine, donesene su odluke o dodjeli Nagrade za 2019. godinu.

Nagrada za životno djelo dodijeljena je povjesničarki umjetnosti i danas umirovljenoj djelatnici Konzervatorskog odjela u Zadru Lukreciji Pavičić Domijan zbog njezinog sveobuhvatnog doprinosa razvoju konzervatorske struke i sustava zaštite kulturne baštine te sustavnog pristupa evidentiranju, inventariziranju i vrednovanju kulturne baštine.

Godišnja Nagrada „Vicko Andrić“ za 2019. godinu dodijeljena je konzervatoricama Konzervatorskog odjela u Puli: Sandri Čelić Višnjić za vođenje i dovršetak projekta obnove jednog od najupečatljivijih istarskih kaštela te najznačajnijih mletačkih gradnji tog vremena u Istri, Kaštela Morosini-Grimani u Svetvinčentu te Nataši Nefat za vođenje i dovršetak projekta obnove jedne od najvećih i najznačajnijih srednjovjekovnih utvrda Istre – Kaštela Petrapilosa (Kostel) u Buzetu.

Obnova tih dvaju kaštela rezultat je provođenja sustavnog programa obnove srednjovjekovnih i renesansnih kaštela Istarske županije kojega od svoga osnutka 2000. godine, provodi Konzervatorski odjel u Puli, a koja je realizirana putem projekta KulTERRA financiranim bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici dodijeljena je Milanu Kranjčeviću utemeljitelju udruge „Katedra Čakavskog sabora“, koji iako je po formalnom obrazovanju diplomirani pravnik, s velikom ljubavlju i entuzijazmom već više od dva desetljeća intenzivno radi na očuvanju i popularizaciji čakavštine u Lici, ali i očuvanju bogate tradicijske baštine ličkog područja.

Odluku o nagrađenima donio je Odbor Nagrade u sastavu: Davor Trupković pomoćnik ministrice kulture, Tajana Pleše, Lidija Nikočević, Zvonko Bojčić, Branka Šulc, Radoslav Bužančić, Zoran Wiewegh, Mirna Sabljak i Tatjana Horvatić.

 

Obrazloženje dodjele „Nagrade Vicko Andrić“ za doprinos lokalnoj zajednici Milanu Kranjčeviću


Milan Kranjčević, iako po formalnom obrazovanju diplomirani pravnik, s velikom ljubavlju i entuzijazmom već više od dva desetljeća intenzivno radi na očuvanju i popularizaciji čakavštine u Lici, ali i očuvanju bogate tradicijske baštine ličkog područja.
 
Milan Kranjčević je 1997. godine potaknuo i s grupom entuzijasta utemeljio Katedru Čakavskog sabora pokrajine Gacke, udrugu koja se prvenstveno bavi gackom čakavštinom, ali i zavičajnošću u širem smislu. U udruzi djeluje kao predsjednik, ali i obnaša određene dužnosti u Upravnom odboru.

Osobno se bavi lokalnim čakavskim idiomima, od literarnih pisanja pa sve do stručnih i znanstvenih članaka na čakavštini te je i autor  brojnih radijskih emisija. Svojim je djelovanjem uspio popularizirati gacku čakavštinu i ukloniti stid autohtonih govornika u javnom korištenju svojih mjesnih govora. Na Hrvatskom radiju Otočac autor je brojnih emisija: humorističnih i satiričnih pod naslovom Nanča i Malčika na čakavskomu te Bože sajdi pa obajdi /Bože siđi pa obiđi na čakavskomu i štokavskomu jekavskom dijalektu; Emisije Domaća beseda i Iz naroda za narod govore o tradiciji, običajima i vrijednostima regije Gacke i Otočca; Emisija Naš divan oduvik obrađuje tradicijsku usmenu književnost Gacke; Vako il' nako  je naziv ciklusa emisija o gackoj čakavštini edukativna karaktera;  U emisiji Ugrađeni u grad, u suautorstvu s prof. Manjom Kostelac-Gomerčić, govori o zaboravljenim, a važnim Gačanima i Otočanima.

Katedra je tijekom vremena postala jedan od najvažnijih izdavača knjiga na području Ličko-senjske županije te je do sada izdano 36 naslova, a posebno se poticalo pisanje i tiskanje knjiga na gackoj čakavštini. Milan Kranjčević je uredio 25 knjiga u Katedrinu nakladništvu. 

Zahvaljujući angažmanu Milana Kranjčevića izrada gackog plava, tradicijskog gackog plovila, zaštićena je 2011. kao nematerijalno kulturno dobro, dok su  2018. gacki čakavski govori s područja Otočca postali zaštićeno nematerijalno kulturno dobro i upisani su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

 Od 2005. do 2013. sudjelovao je u organizaciji kiparskih kolonija pod nazivom Gacka, čime je Otočac  dobio više od šezdeset kamenih skulptura. Posebno treba istaknuti dva ciklusa: Križni put na Fortici  te Gačanski park hrvatske memorije. Kranjčević je kao temu kolonija odabirao važne osobe, povijesne događaje i važne kulturološke činjenice s područja Gacke, ali koje su relevantne i na nacionalnoj razini. Naglasak je stavljen i na promoviranje glagoljice kao svojevremenoga autohtonog pisma u regiji Gackoj.

Milan Kranjčević je 2015. godine organizirao i vodio kolokvij pod nazivom Gačanski park hrvatske memorije – kolonada zavičajne i nacionalne povijesti od 9. do 21. stoljeća, na kojem je sudjelovalo više eminentnih akademika te sveučilišnih profesora iz Zagreba. Također je pokrenuo i organizirao arheološka istraživanja utvrde Fortica u Otočcu. Istraživanje i zaštita utvrde trajali su četiri godine, a 2010. je prezentirana javnosti.
Milan Kranjčević je autor  četrnaest knjiga:
Kompolje – prilog budućem svestranijem istraživanju zemljopisnih, geoloških, povijesnih, socioloških, demografskih, antroponomastičnih, kulturnih i jezičnih značajki sela Kompolja, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Kompolje, 1998. (monografija), 279 str.
Gacka – zemlja i voda (fotomonografija), Turistička naklada, Zagreb, 1999.
Ričnik gacke čakavšćine – Konpoljski divan (najveći dijalektološki rječnik čakavštine uopće na 1.189 stranica velikoga rječničkoga formata), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Kompolje, 2003.
In Tyrannos I – IV (tiskane radio drame na gackoj čakavštini i dijelom gackoj štokavštini), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2008.
Kičmasa, zbirka novela pisana standardnim hrvatskim jezikom, u dijalozima gackom čakavštinom, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2009.
Bajke za maće i 'ne malo veće (pisane na gackoj čakavštini i podijeljene djeci u dječjem vrtiću te nižim razredima osnovne škole, s CD-om na kojemu su govorom ispričane bajke), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2009.
Dojčland… Deutschland (tri dramska teksta), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2010.
Suza smaragdna (tri dramska teksta), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2010.
Čarolija kvakâ i kavâ (pripovijesti), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2010.
Tri neobične priče (pripovijesti), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2010.
Status (roman), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2010.
Fortica u Otočcu (monografija), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2016., 123 str.
Patuljci krila nemaju (roman), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2016.
Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke 1997.-2017. (monografija), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac, 2018., 215 str.
 
Suautor je četiriju naslova:
Kompolje – narodni život i običaji (etnografsko štivo) autora Jure Grčevića po danoj metodologiji dr. Antuna Radića, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Kompolje, 2000., 149 str.
GACKA – Program integralnoga upravljanja okolišem i održivi razvoj, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, 2005.
Gačanska tradicijska kuharica – povratak zaboravljenih okusa, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, 2005.
Otočki dekameron I. i II. (10 novela), Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Kompolje, 2016., 2017.
 
Dvije knjige su u tisku:
Tako se nekada živjelo i radilo u Gackoj (osvrt s antropolingvističkog stajališta), što se odnosi na do sada neopisani način života na selu prije modernizacije, ali i na pojmove koji nestankom određenih poslova i uporabnih predmeta padaju u pasivni leksik i gube se)
Coronameron – 50 novela isključivo pisanih na gackoj čakavštini po uzoru na Boccacciov Decameron, iskorišteno je iskustvo pandemije koronavirusa.
 
U pripremi za tisak su četiri članka za monografiju Kompolje – župa i naselje:
Kratki opis mjesnog govora Kompolja
Kratka povijest Kompolja
Crkveni život u Kompolju
Nešto o uskrsnim običajima Kompoljčana u prvoj polovici 20. st.

U različitim tiskanim izdanjima objavio je više od trideset članaka. Kada je u pitanju jezik, odnosno gacka čakavština, onda treba izdvojiti tri članka:
Gacki čakavski govori s područja Otočca – Zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, objavljeno u Senjskom zborniku 46, 2019.
Deklinacije u čakavštini južne Gacke, objavljeno u zborniku Grad Otočac 8, 2005.
Germanizmi u čakavskim mjesnim govorima južne Gacke, u suautorstvu s Mirjanom Dasović, objavljeno u zborniku Grad Otočac 7.

Sudjelovao je na više znanstvenih skupova:
Identitet Like s radom: Položaj gacke čakavštine u odnosu na čakavsko narječje, tekst objavljen u: Identitet Like – Korijeni i istraživanja, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2009., 16 str.
Gacka i Otočac u srednjem vijeku, održanom u ožujku 2010., s radom: Pojavnost horonima Gacka u hrvatskoj povijesti s refleksijom do suvremenosti (neobjavljeno), u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke, pod pokroviteljstvom HAZU-a, Odsjeka za povijesne znanosti, 60 str.
Poziv, poslanje i služenje, monografija posvećena 50. obljetnici svećeništva mr. Tomislava Šporčića, s tekstom: Obnova sakralnih objekata u Gackoj, 2017., 30 str.
Milan Kranjčević je pozvan na ovogodišnji međunarodni znanstveni skup na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pod nazivom Računalno jezikoslovlje i Zlatna formula hrvatskoga jezika s temom Katolički kalendar u zrcalu gacke čakavštine, gdje kroz crkvene blagdane i druge kalendarske odrednice ističe većinu značajki gacke čakavštine nepoznatih široj javnosti.

Ministarstvo kulture

 

Novalja.coom