OTOČAC - Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. ožujka utvrdila i poslala u Hrvatski sabor konačni prijedlog Zakona o održivoj uporabi pesticida te prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu, oboje u cilju osiguranja visoke razine zaštite okoliša, a u svrhu jačanja održivosti i produktivnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje.
Glavni ciljevi konačnog prijedloga Zakona o održivoj uporabi pesticida su postizanje održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, kao i očuvanja biološke raznolikosti te uvođenje obvezne primjene općih načela integrirane zaštite bilja za suzbijanje štetnih organizama bilja i alternativnih pristupa i tehnika kao što su nekemijske mjere zaštite bilja radi postizanja održive i konkurentne poljoprivrede.
Između ostalog, ovim Zakonom se propisuje donošenje Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida kojim se utvrđuju kvantitativne pretpostavke, ciljevi, mjere i vremenski planovi za njihovo provođenje radi smanjenja rizika i učinaka pesticida na zdravlje ljudi, okoliš i biološku raznolikost te potiče razvoj i uvođenje integrirane zaštite bilja. Nadalje, jasno propisuje da se tretiranja sjemena na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu ne smatra uslugom pružanja tretiranja i kao takvo ne predstavlja dodatno financijsko opterećenje za poljoprivrednike, da poljoprivrednici mogu sami nabaviti pesticide namijenjene profesionalnim korisnicima i tretirati sjeme proizvedeno na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu, kao i mogućnost da za one koji nisu u mogućnosti pohađati naobrazbu za njih tretiranje obavi drugi profesionalni korisnik. Također, sve promjene Zakona prati nadogradnja Fitosanitarnog informacijskog sustava, što u konačnici pridonosi povećavanju stupnja digitalizacije usluga u poljoprivredi.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu ima za cilj zaštitu teritorija Republike Hrvatske od štetnih organizama što svakako treba doprinijeti sigurnijoj poljoprivrednoj proizvodnji, osiguranju bolje zaštite okoliša, šuma, javnih i privatnih posjeda te posljedično manju uporabu sredstava za zaštitu bilja. Definiranje uvjeta i načina odobrenja i opoziva rada karantenskih stanica i prostora za izolaciju pridonijet će smanjenju rizika od širenja štetnih organizama, a uspostavom informacijskih sustava u biljnom zdravstvu omogućit će se da zainteresirana javnost u svakom trenutku ima podatke o nezaraženim, zaraženim i ugroženim regijama kada su u pitanju karantenski štetni organizmi – obavještava Ministarstvo poljoprivrede.
M.K.
PRINT