Sve i jedna vrsta hrvatske orhideje (a ima ih više od 170) strogo je zaštićena, pa se njihovoj ljepoti smijemo diviti samo u prirodi, nipošto u vazi ili vrtu ispred kuće. Niti bi presađena divlja orhideja u takvom vrtu opstala, niti bi vlasnik ostao nekažnjen (za slučaj iskapanja i presađivanja strogo zaštićenih vrsta kazne su - može se naći na internetu - od 7 do 200 tisuća kuna).
No, gdje se to u zemljici Gackoj možemo diviti autohtonim orhidejama (osim onim uzgojenim 'orhidejama-barbikama' u lončanicama na policama trgovačkih centara)?
Ako u ovo doba godine prolazite cestom prema Dabru, pogled će vam privući ljubičasti cvjetovi u šumi uz cestu, od crkve sv. Petke pa dalje. Radi se o orhidejama ili kaćunima, neki ih nazivaju aristokratima među cvijećem. Najviše ih ima stanište u šumskim područjima poput Gorskog kotara dok su ostale prisutne u mediteranskim i submediteranskim biotopima.
Rod Orchisa (kaćuna) je najbrojniji i u Hrvatskoj ima 16 vrsta i više podvrsta. Neke vrste orhideja ili kaćuna tipičnih za Gorski kotar mogu se naći i kod nas, a upravo takve su purpurni (grimizni ili bakreni) kaćun – Orchis purpurea i trozubi kaćun – Orchis tridentata u šumskom području uz cestu prema Dabru.
Koliko smo mogli zamijetiti našim, dakako, nestručnim, ali znatiželjnim okom, purpurni kaćuni su krupniji, bogatijega i izduženijega klasa, a cvjetovi su svijetlo ljubičasti (pupoljci su znatno tamniji), dok su trozubi kaćuni nježne lavanda boje i kraćeg, okruglastoga klasa.
Ubrati ih ne ćete, dakle, iz dva razloga. Prvi je već spomenuti prekršaj, zakonom su strogo zaštićene i smijete ih samo fotografirati, baš ovako kako smo i mi učinili. Drugi je sigurnosni razlog: rastu na minski sumnjivom području, a možda im upravo to osigurava potpunu zaštitu – do daljnjega.
M.K.G.
PRINT