„Nadahnuti književnim djelom i rodoljubljem Petra Zoranića, pisca pastirskoga i autora prvog hrvatskog romana Planine (1536.)…, planinari PD Visočica iz Gospića predložiše, a PD Paklenica iz Zadra, PD Badanj iz Metka i PD Gromovača iz Otočca prihvatiše da se trajno obilježi njegovo ime u kamenu Velebita.“
Ova rečenica koja zvuči tako arhaično, stara je tek 45 godina, a dio je službene odluke da se jedan vrh Velebita nazove u čast velikog hrvatskog pisca Petra Zoranića. Vrh Petra Zoranića nalazi se na 1.712 m.n.m. na južnom Velebitu, zapadno od Vaganskog vrha, južno od Babina jezera, istočno od Rapavca i sjeverno od Crljenog kuka.
Odluku su potpisali predstavnici sva 4 spomenuta planinarska društva (uime PD Gromovača tadašnji predsjednik i dopredsjednik Franjo Marinić i Gojko Majetić), a gdje drugdje nego na Vrhu Petra Zoranića tijekom planinarskog pohoda 20. svibnja 1973. godine.
Ova činjenica pobudila je pozornost i tijekom nedavnog međunarodnog znanstvenog skupa „Petar Zoranić i hrvatska kultura“ koji je održan prošlog četvrtka i petka u Zadru i Ninu u organizaciji Društva hrvatskih književnika, Sveučilišta u Zadru i HAZU-a. Očekivano su predstavljena planinarska obilježja Zoranićeva djela te njegova uloga u hrvatskom i svjetskom planinarstvu. Njegov roman Planine (prvi hrvatski roman) ujedno je i prva planinarska knjiga na svijetu koja opisuje kretanje po hrvatskim planinama, a iz planinarskih motiva (dakako, malo književno prilagođenih: da nađe lijek ljubavnoj boli, da mu planinska priroda izliječi ranjeno srce i nahrani dušu).
Pd Gromovača/M.K.G.
Foto: Revija Naše planine (rujan-listopad 1973.)
PRINT