ZAGREB - Međuparlamentarna skupina prijateljstva Hrvatska – Izrael u okviru 12. sastanka održala je konferenciju o vjerskim slobodama u petak 1. prosinca 2023., u dvorani Ivana Mažuranića u Hrvatskom saboru.
Konferencija je održana u povodu obilježavanja Crvene srijede (Red Wednesday) – dana kojim se potiče sjećanje na sve koji su progonjeni zbog svoje vjere. Obilježavanje Crvene srijede je ove godine održano 22. studenoga. Također, konferencija je održana uoči Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca, i tijekom hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA).
Uvodnu riječ održala je predsjednica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska–Izrael i saborska zastupnica Marijana Petir. Akademiju je otvorio potpredsjednik Hrvatskoga sabora i izaslanik predsjednika Sabora akademik Željko Reiner.
Izlaganja su održali koordinatorica Europske komisije za suzbijanje antisemitizma i očuvanje židovskog načina života Katharine von Schnurbein, predsjednik Opservatorija za praćenje netolerancije i diskriminacije protiv kršćana u Europi Martin Kugler i glavna urednica izvješća „Vjerske slobode u svijetu“ i voditeljica EU-ovog ureda Zaklade papinskog prava „Pomoć Crkvi u nevolji“ Marcela Szymanski.
Među sudionicima su bili apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, izaslanik predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše generalni tajnik HBK doc. dr. Krunoslav Novak, ravnatelj Hrvatskoga Caritasa Tomislav Glavnik i ravnatelj Tiskovnog ureda HBK Zvonimir Ancić.
Zastupnica Petir je u uvodnoj riječi podsjetila na čl. 18 Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, proglašene prije 75 godina. Deklaracija „garantira slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti“ koje su jedinstvene te ih je „nemoguće negirati, prevladati i uništiti ciljanim političkim i diplomatskim djelovanjem“.
-Zabrinuti smo zbog podataka koje objavljuju organizacije koje se bave praćenjem stanja vjerskih sloboda - ustvrdila je Petir. Dodala je da više podataka upućuje na to da su kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu te da raste antisemitizam. Podatci za Europu pokazuju da su najizloženiji nasilju židovi a iza njih kršćani. Pritom nije riječ o sporadičnim slučajevima što svjedoče sve češći pokušaji kriminalizacije tradicionalnih vjerskih učenja i ograničavanja slobode savjesti te jačanje radikalnih ekstremističkih skupina, primijetila je.
Martin Kugler održao je izlaganje o temi „Smanjenje prostora za kršćane u javnom prostoru: Rastući izazovi za vjerske slobode u Europi“. Podsjetio je da je posljednje godišnje izvješće OIDAC-a objavljeno prije nekoliko tjedana. U njemu je zabilježen porast vandalizma usmjerenoga na kršćane za 44 posto. Izdvojio je paleže crkvi jer to nisu samo napadi na bogoslužni prostor nego i na slobodu vjernika koji imaju pravo na to da crkve budu uvijek otvorene. Naveo je primjer Francuske gdje su crkve tijekom tjedna zatvorene jer država nije zainteresirana niti ima proračun kojim bi se one osigurale. Kugler je istaknuo da su u Europi svakoga tjedna dvije-tri crkve ozbiljno napadnute. Među napadačima su krajnje lijeve političke skupine poput Antife, radikalnih feministica ili „LGBTQ-a“, kao i radikalni pojedinci iz sotonističkih i islamističkih skupina te skupina krajnje desnice.
Kao posljednji udar na slobodu vjeroispovijesti, izdvojio je ograničavanje slobode savjesti onima koji ne žele sudjelovati u pobačajima, operacijama mijenjanja spolnih organa i eutanaziji, na čije je uklanjanje iz zakona pozvala Svjetska zdravstvena organizacija i neke političke stranke.
Marcela Szymanski govorila je o prijetnjama i trendovima vjerskih sloboda u svijetu. Prema izvješću, vjerske slobode prekršene su u zemljama u kojima živi 4,9 milijarda ljudi. Izlagačica je posebice istaknula porast broja autokrata te posljedično pojačano gaženje ljudskih prava. Osim nasilnih metoda u porastu su i nenasilne poput onemogućivanja učenja materinskog jezika ili odijevanja nošnje, manipuliranja podacima o vjerskom sastavu stanovništva.
Nadovezujući se na tvrdnju posljednje izlagačice Szymanski, glasnogovornik HBK mr. sc. Ancić podsjetio je na podatke Popisa stanovništva 2021. koje je objavio Državni zavod za statistiku. U njima je nejasno naveden broj građana koji su se izjasnili kao katolici pa je službeni podatak još uvijek 79 umjesto 83 posto. Novinar Glasa Koncila Ivan Tašev rekao je da je, iako to nije učinio DZS, Vlada uvažila ispravni podatak 30. studenoga u odluci o odbijanju razmatranja revizije ugovora Hrvatske sa Svetom Stolicom.
Marijana Petir na kraju je istaknula da se sloboda vjerovanja kao temeljno ljudsko pravo „sve češće pokušava svesti na čistu obrednu slobodu pod izlikom uvođenja i promoviranja nekih drugih prava za koje nismo sigurni uopće mogu li se definirati kao temeljna ljudska prava“. Poručila je da Europa kao kolijevka demokracije mora biti glavni protagonist zaštite i promocije ljudskih sloboda i prava.
IKA/M.K.
PRINT