OTOČAC – Bliži se 1. srpnja, dan kada započinje odvajanje otpada na kućnom pragu. Neki će možda kazati: pa što? Kako se uzme, neki gradovi i općine ispunit će tu obvezu i izbjeći kažnjavanje, oni nespremni će plaćati. Jer Ministarstvo zaštite okoliša predviđa, popularno rečeno, mrkvu i batinu. Gradovi koji će odlagati na odlagališta više od propisane količine otpada, koji ne će imati rezultate u primarnoj selekciji, morat će platiti naknadu. To je famozna „poticajna naknada“, a od nje se očekuje da se što više otpada izdvoji u primarnoj selekciji (na kućnom pragu).
Neki gradovi i općine se već užurbano pripravljaju za ovaj posao. Nabavljaju posebno obilježene kontejneri za papir, staklo, plastiku, što li već, nabavljaju posebne vreće za selektirani otpad koje treba koristiti svako domaćinstvo. Neki su se sjetili i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa od njega traže sredstva za sufinanciranje ove aktivnosti.
Gdje se u svemu tome nalazi Grad Otočac, odnosno novouspostavljeno poduzeće Gacka d.o.o.? Puno je obveza, malo vremena. Valja se prisjetiti da je nekadašnji Komunalac deponirao pristojan broj kontejnera na svoje odlagalište u Podumu nakon neuspjele akcije prikupljanja separirana stakla, plastike i papira (žuti, zeleni i modri kontejneri) po gradu i po mjesnim odborima još prije nekih desetak i više godina. Naime, najmanji problem će biti nabaviti posebne vreće za otpad, odnosno porazmjestiti kontejnere ondje gdje je veća koncentracija življa, a time i proizvodnja smeća. Veći će problem biti stvoriti navike u građanstvu da selektira otpad. Praksa s već spomenutima kontejnerima pokazala je svu problematiku osviještenosti građanstva da brine za okoliš. Nije bio rijedak primjer da se u kontejner za plastiku ubacuju boce, da se u kontejner za papir ubaci mrtva mačka, da se kontejneri rasipaju, događale su se svakojake pakosti, teško bi bilo reći - nepodopštine.
No, postavlja se pitanje hoće li osviještenosti pridonijeti cijena skupljanja otpada. Novi način odlaganja otpada podrazumijeva i novi obračun odvoza. Naime, više se neće obračunavati otpad po članu domaćinstva ili kvadraturi korištene površine (kako se to obračunava u Gradu Otočcu) već po volumenu, tj. po stvarnoj količini odloženog otpada. Jer ako građani budu odlagali svoj otpad u posebne kontejnere, to će za njih biti stimulativno jer će smanjivati količinu (težinu i volumen) otpada i bit će im jeftinije. S obzirom na ovu novinu, koja to, nota bene, zapravo to i nije jer se o tome zbori već jako dugo vremena, postavlja se pitanje koliko će Gacka d.o.o. sa svojima starim vozilima (smećarima) biti u stanju vagati i mjeriti količinu otpada na kućnom pragu, pravo je pitanje. A drugačije ne će moći.
Država računa da do kraja 2018. godine mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. To podrazumijeva uvođenje primarne selekcije, sanaciju i usklađenje svih postojećih odlagališta otpada i zatvaranje neusklađenih te izgradnju centara za gospodarenje otpadom, što sve košta. Jer odlaganje je najjeftinije (za razliku od selektiranja i drugih tretmana otpada) i najneprihvatljivije jer svaka tona otpada koja završi na odlagalištu nije završila u sustavu gdje posluju tvrtke za reciklažu i obradu otpada. Kroz izgradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, zatim sortirnice ili spalionice, država računa da bi se udvostručio broj radnih mjesta u toj djelatnosti te da bi se mogao u konačnici popeti na 12.000 zaposlenih, jer svaki centar za gospodarenje otpadom zapošljavat će od 20 do 40 zaposlenika. A da bi se to moglo ostvariti, Hrvatskoj iz strukturnih fondova EU stoji na raspolaganju značajnih 4,5 milijardi kuna. Nije to mali novac, no treba do njega znati doći. A potrebni su pozamašni iznosi za izgradnju ovakvih centara, ovisno o veličini cijene se kreću od 17 do 100 milijuna eura.
M. Kranjčević
PRINT