OTOČAC – Ministarstvo turizma otvorilo je javnu raspravu početkom travnja oko novog ustroja turističkih zajednica, odnosno onoga što od njih treba postati. Govori se na sva usta o destinacijskomu menadžmentu. Zapravo, ministarstvo želi ojačati razvoj destinacija na regionalnoj razini. Tomu su sada smetnja brojne turističke zajednice osnovane po županijama, gradovima i općinama, čak i pojedinima turističkim mjestima. Ministarstvo smatra da je stari (postojeći) sustav turističkih zajednica prevladan, da je anakron, da je dao što je trebao i mogao dati i da treba nešto novo. Pritom se poziva na nekakve ankete, a po kojima se kao traži upravo takva korjenita promjena. Mnogi turistički djelatnici sumnjaju u takve ankete i otvoreno govore da se anketama manipulira. Ta sumnja se pokazala i na jesenašnjoj prezentaciji ministarstva na Plitvičkim jezerima kada su turistički djelatnici Ličko-senjske županije obili sudjelovati u nekakvom „votingu“, što je izazvalo bijes predstavnika ministarstva i pojedinih kuća koje dobivaju ogromne poslove od HTZ-a.
I što kani Ministarstvo turizma tom reformom postići, osim novih imena, jer sada se barata s DMO, s RMO? Predviđa da se oformi deset turističkih regija, a koje su definirane Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma 2010. - 2014. Gdje se u tome nalazi Ličko-senjska županija? Evo te sheme:
1.Grad Zagreb (eventualno dodatno i Zagrebačka županija),
2.Središnja Hrvatska (obuhvaća županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska, Sisačko-moslavačka, Zagrebačka),
3.Slavonija (obuhvaća županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska),
4.Istra (obuhvaća Istarsku županiju),
5.Kvarner (obuhvaća Primorsko-goransku županiju),
6.Lika –Karlovac (obuhvaća Ličko-senjsku i Karlovačku županiju),
7.Dalmacija –Zadar (obuhvaća Zadarsku županiju),
8.Dalmacija –Šibenik (obuhvaća Šibensko-kninsku županiju),
9.Dalmacija –Split (obuhvaća Splitsko-dalmatinsku županiju),
10.Dubrovnik (obuhvaća Dubrovačko-neretvansku županiju).
Ali priča tu ne staje, predviđa se mogućnost udruživanja više regija koje bi u tom slučaju koristile jedinstven vizualni identitet te dijelile marketinške aktivnosti, primjerice dizajn i pripremu za tisak promotivnih materijala, web platformu, nastup na sajmovima. Sve navedene aktivnosti bi se u slučaju udruživanja provodile putem zajedničke nadregionalne turističke zajednice, kao posebnog oblika RMO-a (RMO = regionalna marketinška organizacija).
Unutar regionalnih menadžment organizacija ministarstvo kani uspostaviti lokalne turističke zajednice kao DMO (destinacijske menadžment organizacije). Poslovna zadaća DMO bila bi, dakle, koordiniranje i upravljanje ključnim aktivnostima turističkog razvoja i promocije destinacije, odnosno poslovi planiranja, marketinga, financiranja, donošenja i provedbe odluka te razvoja turističkih proizvoda u destinacijama.
Ali ni to nije sve, unutar DMO-a predviđena je mogućnost ustrojavanja podružnica koje će sukladno složenosti poslova biti organizirane kao TD i TIC (turističko društvo za veću složenost i turističko-informativni centra) za manju složenost poslova. Podružnice ne će imati svojstvo pravne osobnosti. Hoće li ovo pomesti turističke zajednice gradova i općina diljem Ličko-senjske županije, osim onih najjačih, poput novaljske i plitvičke?
Gdje je ključ odgovora na ovu reformu? Naravno, pa u novcima. Novim zakonom definirat će se razdioba izvornih prihoda, regionalne turističke zajednice (RMO) imati će veći proračun u odnosu na postojeće županijske turističke zajednice, dok će raspodjela prihoda na lokalnoj razini ostati ista. A čim manje DMO-a, lakše se „koordinira“ novac. Dakle, novac će biti udaljeniji nego je to dosada bio. Kakve će to prednosti donijeti funkcioniranju RMO-a, pokazat će vrijeme.
M. Kranjčević
PRINT