OTOČAC - Na nedavno održanoj konferenciji u Zagrebu, a pod nazivom „Europski strukturni i investicijski fondovi u perspektivi 2014. -2020.: Novi izazovi i perspektiva hrvatskih korisnika“, a koja se održava već drugu godinu za redom, predstavljeni su konkretni prioriteti ulaganja u 2014., mogućnosti financiranja iz EU fondova pojedinih gospodarskih sektora, te su predstavljeni rezultati javnog savjetovanja „Zajedno za bolju iskorištenost EU fondova“ u sklopu kojega su analizirani prvi natječaji raspisani iz strukturnih fondova. Prepoznate su nejasnoće, uočene nelogičnosti kod prijava na natječaje, a također po prvi su put dane i konkretne preporuke za njihovo poboljšanje. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, a u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, Privredne banke Zagreb d.d., EU PROJEKTI - Obrta za poslovno savjetovanje i ostale usluge, te Instituta za razvoj poduzetništva i europske projekte - IRPEU.
Iskustva drugih zemalja govore da su EU fondovi često i jedini izvor financiranja osobito kod javnih projekata. Što je zemlja manje razvijena - uloga je fondova značajnija, a za Hrvatsku su je osobito važna. Pokazalo se kako financiranje projekata iz EU fondova može doprinijeti povećanju BDP-a za tri postotna boda no za to je potrebno ispuniti i uvjete, pod uvjetom da postoji strateško planiranje, za što je potrebno ispravno odabrati ciljeve i provoditi ih. Ključ provedbe u prvoj fazi kvalitetna je priprema administracije.
Za razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj je u 2014. godini iz EU fondova predviđeno 376,45 milijuna eura, a do kraja godine se očekuje raspisivanje mjera sličnih IPARD programu. Najvažnija će mjera biti ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Bit će moguće financirati gotovo sve, ali će trebati moći to i obrazložiti.
A što se tiče mogućnosti financiranja za male i srednje poduzetnike, za njih je predviđeno oko milijardu eura u sedmogodišnjem razdoblju, a interes je za ta sredstva vrlo velik. Europska komisija je prihvatila kartu regionalnih potpora za Hrvatsku 2014 - 2020, pri čemu je ovisno o razvijenosti određeno da kontinentalna Hrvatska ima mogućnost dobivanja potpora od 45 posto, a Jadranska Hrvatska 55 posto. Krajem godine očekuje se objava dva programa, Potpore za ulaganja u modernizaciju i razvoj novih proizvoda od 1,147 milijardi kuna, čija je objava u planu u listopadu ove godine, te Potpora za ispunjavanje standarda i certifikaciju od 612 milijuna kuna, s objavom natječaja u prosincu 2014.
Hrvatskoj je inače, u programu IPA na raspolaganju bilo 835 milijuna eura, od čega je ugovoreno oko 75 posto, a do sada je isplaćeno nešto manje od 50 posto ukupne alokacije (preostala su sredstva iskoristiva do 31. prosinca 2016.). Ulaskom Hrvatske u EU iznosi raspoloživi kroz fondove EU značajno rastu te u financijskoj perspektivi 2014. – 2020. iznose oko 11 milijardi eura.
Ključni problemi su u dokumentaciji i preporukama. Osim što je prijavna dokumentacija komplicirana i nepotrebno opsežna (često od 12 različitih opsežnih dokumenata), unaprijed je potrebno dostaviti cijeli niz statusnih dokumenata kao što su registracijski dokumenti, potvrde Porezne uprave, bankovni obrasci i financijska izvješća, što nepotrebno opterećuje i prijavitelja i evaluatora, stvara nepotrebne troškove i dovodi do kašnjenja evaluacije.
Posebno je zabrinjavajuće što se dobar dio natječaja provodi prema pravilu „tko prvi njegova djevojka“, odnosno prema redu zaprimanja i to doslovno prema minuti u kojoj je poslana projektna prijava. Apsurdno je i posebno smeta činjenica što projekt može izgubiti financiranje jer je poslan minutu kasnije, iako ima mnogo bolje pokazatelje od onih koji su dobili sredstva, a zabrinjava najava da će dobar dio natječaja za malo i srednje poduzetništvo u budućnosti biti raspisivan na taj način. Sve navedeno i brojne druge nejasnoće dovode u pitanje ne samo stopu iskorištenosti strukturnih fondova u RH nego i rezultate koje projekti stvaraju, jer se više ne ocjenjuje prema kvaliteti nego prema brzini prijave. Isključivanje spomenutog pravila, redovno davanje informacija o tome što će se dogoditi s natječajem, smanjivanje broja obrazaca, uvođenje on-line provjere statusnih dokumenata i naknadne dostave dokumentacije, uvođenje elektronskog sustava prijava, prilagođavanje MIS sustava pojedinom natječaju, bodovanje kvalitete aktivnosti i rezultata koji se postižu njihovom provedbom, a ne broja aktivnosti, bodovanje iskustva upravljanja na projektima slične vrijednosti, usklađivanje prakse administrativnih provjera, edukacija korisnika, smanjivanje mogućnosti nejasnoća te sprečavanje curenja informacija o rezultatima, neke su od preporuka danih za poboljšavanje procesa prijave projekta na natječaj.
Također je učinjen osvrt i na probleme pri osiguravanju financiranja iz bankarskog sektora, koje je ključno za realizaciju projekata. Poslovnu banku poduzetnik treba kontaktirati kad počinje pripremati projektnu dokumentaciju, a ne na kraju kad su poslovni planovi već definirani. U slučaju odbijanja jedne banke treba se obratiti drugoj, ali ako je više banaka odbilo projekt treba razmotriti sam taj poslovni projekt. Problem može predstavljati i isplata poticaja na transakcijski račun, koji je podložan blokadi, čime se dovodi u pitanje i realizacija projekta te mogućnost vraćanja kredita te apsorpcije sredstava iz fondova EU.
I na kraju postavlja se pitanje hoće li ove primjedbe i sugestije doprijeti do ušiju koje bi to trebale čuti, hoće li doći do pojednostavljenja procesa i hoće li se poduzetnicima olakšati korištenje EU sredstava?
M. Kranjčević
PRINT