U mnogobrojnim krivoputskim rodovskim naseljima i drugima u kojima žive različita prezimena svaka obitelj imala je te ima i danas nadimak-priimak ili špicnamet (njemački: Spitzname), kako narod često naziva obiteljski nadimak, koji se uglavnom nasljeđivao.
Obiteljski nadimak je najčešće izveden od osobnog nadimka kojeg je nositelj stekao na različite načine, npr. Gara (osoba crne puti), Kiš ( madž. malen), Brkac ( čovjek koji ima brk).
Vickov( potomak Vicka), Šnajdar (njem. krojač), Bit ( gostioničar,onaj koji ima birtiju), Samardžija ( čovjek koji izrađuje samare) itd.
Često nadimci ovoga kraja izražavaju duhovna, karakterna i tjelesna obilježja osoba u pojedinim obiteljima, a različiti opsceni nadimci ne doživljavaju se u ovoj sredini opsceni, kao. npr. genitalije, koje kroz dugu povijest još od paleolitika simboliziraju plodnost, npr. Kure, Kurčin, a iz razgovora s nositeljima ovakvih nadimaka nisam primjeti da se srame nego su čak i ponosni na svoje nadimke jer simboliziraju muškost i seksualnost.Nadimci ovoga kraja uz jezičnu obavijest koju nose, često odražavaju socijalne odnošaje u raznim dobnim, prostornim, staleškim i profesionalnim sredinama
Nadimci se radi lakšeg identificiranja navode i na nadgrobnim spomenicima, tako u krivoputskom groblju u Podbilu na nadgrobnim spomenicima skora svaka osoba ima isklesan obiteljski nadimak.
U ovom članku navodim obiteljske nadimke koji danas postoje i koji se čuju u svakodnevnom razgovoru, jer su se mnogi nadimci vremenom izgubili, tj. zaboravili.
U ovom članku navodim obiteljske nadimke po prezimenima i naseljenim mjestima krivoputskog kraja.
Ovaj nadimak kao i većina nadimaka izvedeni su od osobnog imena nekoga od predaka(oca, djeda, pradjeda) koji je bio rodonačelnik tj. starješina obitelji. Obiteljski nadimci se prenose na potomke, sinove i kćeri, kao. npr. Jolini, Jukšini, Miškecovi, Milčići, Milajsini, Miškovi, Miladiinovi, Markišini i drugi.
Takvi nadimci su: Ban, Kralj, Car, Cestar,Knez, Šnajder, Blagajnik, Lugar i Apel, jer su zauzimali posebno statusno mjesto u seoskoj društvenoj hijearhiji, a njihovi obiteljski nadimci pokazuju također važnost i značaj tih obitelji u jednoj maloj sredini.
Kazivač Tomo Špalj Cucin, iz Gornjih Špalja, kaže o nastanku nadimka Apel: Jedan iz član obitelji Prpić iz Matića bio je poljar za vrijeme Austrije, te je stalno govorio, apelirao da se čuva stoka i da se ne pušta slobodno na njive i livade, pa je zbog stalnog apeliranja dobio nadimak Apel
Posebnu zahvalu dugujem kazivačima: Branku Tomljanoviću Ropeti, Tomi Špalju Cucinom, Milanu Krmpotiću Tralji, Mladenu Prpiću Bojinom, Bradi, Mladenu Šojatu Bilinom, Milanu Šojatu Colašu, Mirku Krmpotiću Tabanu, dr. Željku Tomljanoviću Nožici, Marku Vukelić Mrci te Marijanu Paveliću Mašinom iz Pavića, koji su mi nesebično pomogli u sastavljanju popisa obiteljskih nadimaka razvrstanih po prezimenima i naseljima krivoputskog kraja.
Sve nadimke je akcentirao hrvatski književnik Milan Krmpotić, rođenjem Krivopućanin, a danas živi i radi u Senju.
NASELJE ALAN
Rupa, Vukelići-Brina, Butković Dolac, Cigići, Klanac Alanski, Vrtlina i Zamalić
TOMLJANOVIĆ, Zamalić
Ampulica, Blažić, Carevi ( i: Maksini), Kaja, Mićan, Periša(Mića) Pupan, Protov, Talijan, Samardžija, Tambur
VUKELIĆI, Rupa
Anta, Bager, Bartol, Deviza, Gušin, Grašin, Grgičin (i:Lujin), Juričin, Kožunov Kurčin, Lugar, Macin, Popov, Rokić, Šeprndin,Tomičin, Torešin.
VUKELIĆ, Vukelići-Brina
Antonečev (i: Antoneca), Bele, Cija, Drvenica , Gužve, Ivelica,Kujan, Krkin Lukac, Mutin, Mrce, Mrkin( i: Mrkeša), Risov, Šigo, Škera, Šlik, Tinac, Vole
FILIPOVIĆ, Vukelići
Vališa
BUTKOVIĆ, Alan
Gara, Jolina, Krunin, Nonić, Ruskinjin (i:Blaževi)
TOMLJANOVIĆ, Alan
Marić, Mrda
TOMLJANOVIĆ, Cigići
Čule, Dujan, Kule, Pilić, Vide
BUTKOVIĆ, Vrtlina
Rila, Čađeša, Čuža (i: Boškovi), Marijanić
TOMLJANOVIĆ, Vrtlina
Antin, Batina, Bura, Čađeša, Jurina (i: Milka), Komar, Marjanić i Omanić
BUTKOVIĆ, Butković Dolac
Buša, Subota, Topo
PRPIĆ, Butković Dolac
Brkac, Perica
TOMLJANOVIĆ, Butković Dolac
Began, Gude, Kaić, Skale i Vorgo
NASELJE PODBILO
Zaselci: Cupići, Matići, Murtići, Panjići, Plemići, Podbilo (mjesto), Šimerići, Šolići, Tomići i Žuljevići.( Korenčić 1979:603.-609., Feldbauer 2004: 593.-594. i Ljubović 2008:52.-54.)
TOMLJANOVIĆ, Cupići
Bara, Cija, Čona, Ivići, Jole, Roša
TOMLJANOVIĆ, Panjići
Bareta, Bajo, Burlina, Caljina(i: Gičan), Dada, Dokonja, Drimalica, Gilja, Grgur, Jukša, Ikela, Kikeš, Lasica, Markež, Mica, Mijatina(i: Zekići Grobar). Nikić, Prgač, Pugan, Puljiz, Ružin, Solkan, Šimaica, Škoro, Šuškalo, Tojo, Tole, Vugerija.
TOMLJANOVIĆI, Šimerići
Adam, Bareta, Coto(i: Svećev i Burlina), Crvenko, Čičma, Gecan, Ivela, Kesa,Mareta.
TOMLJANOVIĆ, Murtići
Ban
TOMLJANOVIĆ, Tomići
Bajo, Bulina, Drimalica, Jerko, Jukša, Mačak, Markiša(i:Kanada), Rambula, Pićo(i: Matela), Škoro, Toniša
TOMLJANOVIĆ, Matići
Jukša, Pićo (i: Matela), Miliša-Zekan
TOMLJANOVIĆ, Žuljevići
Markeša, Toniša, Vran
TOMLJANOVIĆ, Plemići
Bukva, Juko, Kečina, Klica, Matan, Mukin, Papaga, Perić, Pržina, Rebica, Riža
PRPIĆ, Matići
Apel, Bare, Fuks, Iso, Leca, Markac, Markin, Miloš, Mukin, Pece, Šeko, Šimac, Šoparin, Telac, Tole i Vickov(i: Ilijin, Mašin) i Zečevi.
TOMLJANOVIĆ, Plovanija
Krnota, Bele i Oporavija
PRPIĆ, Podbilo
Mrda(i: Jurčić)
PRPIĆ, Plemići
Čubrk i Peričin
ŠOLIĆI, Šolići
Batalija, Čambre(i: Batalija), Ljibina, Purica, Mićel, Murta, Tutan, Josetina
TOMLJANOVIĆ, Šolići
Murta
VUKELIĆ, Cupići
Mikula
OSOBNI MUŠKI I ŽENSKI NADIMCI
Osobni nadimci su uglavnom nastali prema prepoznatljivim fizičkim, duševnim i karakternim oznakama i obilježjima neke osobe. Oni predstavljaju obilježje relativno male i zatvorene sredine koju karakterizira međusobna ovisnost žitelja te upućenost jednih na druge.
U ovakvim sredinama česte su i rodbinske veze, pa zbog toga jedna obitelj ima više od jednog nadimka, zbog toga što su se gotovo svi nadimci kroz nekoliko generacija zadržavali. Osobni nadimci uglavnom prelaze u obiteljske u drugoj ili trećoj generaciji.
Tako npr. više nadimaka ima obitelj Pavelić Marka Zekić, Mijatina, Grobar iz Podbila, obitelj Prpić iz Serdara Bojini, Juda .
Nekoliko osobnih muških i ženskih nadimaka iz Krivog Puta:
Aladar, Bartol, Bika, Bikac, Bili, Blitva, Buba, Brk, Bukva, Bunjo, Brada,Bure, Ciko, Cigo, Crvenko, Cvija, Čaruga, Čoban, Čopo, Čoro, Coto, Cole, Čotol, Čuk, Ćubina, Dalmatinac, Fabo, Fuks, Gara, Gumeša, Guza, Gušte, Indus, Jale, Jukan, Kanada, Keba, Kusa, Krazma, Lasa, Lele, Lugarov, Major, Maleta, Marela, Meduza, Mičel, Mićina, Mijatina, Miki, Milanić, Marenda, Mizerija, Muša, Padelica, Pile, Paljak, Pivalica, Rus, Ruskinja, Samac, Mata (Svirač), Stipina, Stipurina, Svileni, Špika, Šumar, Talijan, Tava, Turina, Tarigora, Udulin, Vranac, Vrangel, Vugerija, Žutija.
Žene su se najčešće identificirale osobnim imenom, a ako to nije bilo dovoljno uz ženino ime dodavalo se ime ili prezime oca ili muža. Žene su tek od Tridentskog koncila ( 1545.-1560.) dobivale prezime po očevu koljenu djevojačko, a udajom dobivaju muževljevo prezime.( Šimunović 2006: 42.). Često se prezimenom i nadimkom isticala u manjim sredinama posvojnost, a time i ovisnost uglavnom u seoskim sredinama kao što je bio Krivi Put.
Žene su se morale odlikovati nekim osobinama te nećim izdvajati kao jedinke da bi njezin osobni nadimak bio i usvojen kao obiteljski nadimak , kao. npr. Boja, Terezin, Puca, Kajela. Milišina). Žene u Krivom Putu najčešće dobivaju nadimak djevojačkog roda (oca), a kada se
Jedan od Pavelića iz Bila(Krmpote) bio priženjen u zaselak Zekići, pa je pored svog obiteljsko nadimka Mijatina dobio i novi Zekić, a treći nadimak Grobar je osobni, jer je Marko grobar u Krivom Putu.
Drugi primjer je obitelj Prpića iz Serdara, koji su imali stari nadimak Juda iz Judića Gorice, a novi nadimak su dobili nakon što se jedan od Prpića priženio u obitelj Pavelić u Serdare, pa su po babi Boji svi dobili nadimak Bojini, kojeg i danas nose, a stari nadimak Juda skoro je zaboravljen.
udaju dobivaju mužev obiteljski nadimak, npr. Jola-Jolina, Kavarica-Kavaričina, Vicko-Vickova, Čambre-Čambrina, Čona-Čonina, Balun-Balunova, Jukša-Jukšina, Periša- Perišina, Šimaica-Šimaičina itd.
Neke žene su i udajom zadržale svoj djevojački nadimak i po tome se identificiraju, kao npr. Mara Tomljanović Isanova, koja je iz obitelji Krmpotić Isan iz Veljuna Primorskog ili Nada Prpić Bojina, udala se za Prpića Terezinog, ali i dalje koristi svoj djevojački nadimak.
Prisutna su u Krivom Putu imena i nadimci žena po kojima čitava obitelj dobiva nadimak, kao npr:Anika(Anka)-Anikin, Bara-Barin, Boja-Bojii, Bika-Bikini, Duda-Dudin, Isan-Isanova, Janja-Janjin, Luca-Lucin, Lukica-Lukičin, Kaja-Kajini, Kajela-Kajelin, Maša-Mašin, Mica-Micin, Maca-Macin, Milka-Milkin, Maša-Mašin, Marica-Maričin, Marelica-Mareličin, Puca-Pucin, Ruskinja-Ruskinjin, Ruža-Ružin, Tereza-Terezin i Vranca (Franca)-Vrančina.
PODJELA NADIMAKA
1.Obiteljski nadimci nastali od osobnih nadimaka ili prema osobnim i prepoznatljivim fizičkim i duševnim oznakama i značajkama te karakternim osobinama. Često ovakvi nadimci imaju podrugljiv prizvuk, ali nemaju uvijek u sebi nešto uvredljivo već se sama poruga nalazi u nekoj pričici ili dogodovštini koja nadimku daje posebno značenje:
Ampulica, Bačva, Balun, Baraba, Batina, Batalija, Bele, Bile, Bokulić, Brzina, Bulina, Bura, Burgija, Brk, Brkac, Brnde, Burlina, Bus, Butiga, Car, Colaš,Čambre, , Čavlina,
Žena u Krivom Putu bila je nositeljica zajedništva obitelji, a snahe u krivoputskoj obitelji ulazile su udajom u novu obitelj, gdje su poprimile i imale svoje dužnosti i obveze, rada u kući, na njivi, rađanja i odgoj djece, jer su Krvopućasni zbog posla često izbivali iz kuće, radeći u raznim djelovima Hrvatske i Europe.
U svim navedenim nadimcima vidimo kako se ističu duhovna i tjelesna obilježja neke osobe po kojoj je cijela obitelj dobila nadimak.
Nadimak Bile iz obitelji Šojat iz Francikovca nastao je još u 19. st. Naime, Mile Šojat, rođen 1870. te njegov unuk Mladen Šojat, rođen 1928. bavili su se zidanjem i paljenjem « Japnenica»( vapnenica) te gašenjem « Japna»(vapna). Kamen vapnenac paljenjem i gašenjem postaje bijele boje, pa je zbog toga i dobio nadimak Mile Šojat Bile. ( Kazivači: Mladen Šojat Bile i Mladen Prpić, Boja, Brada).
Ovaj nadimak nose Tomljanovići iz Bunice. Naime, sin Ivana Tomljanovića Mile ( 1912.-1985.) bio je hrom u nogu te se otežano kretao. Za očekivati je bilo da dobije nadimak Coto, Spori ili Tralje, ali njega su nazvali Brzina. ( kazivač Mladen Prpić Boja, Brada).
Ovaj nadimak je nastao od glagola colati,-am> tromo hodati ili šepati( Brodnjak 1992: 58.).
Nadimak Čambre dolazi od riječi čam, čama>jela, smreka (Brodnjak 1992: 63.).
Colaš, Coto, Cole, Crvenko, Čičma, Čopić, Čopo, Čočo, Čubrk, Čule, Čuža, Dokonja, Drajsan, Drimalica, Drvenica, Gajtan, Gara, Giguš, Gobac, Grabar, Gude, Gusle, Gudalo, Gula, Guslić, Gušin, Gute, Gužva, Kartač, Kasela, Keba, Kečina, Kesa, Kile, Kiš, Kotur, Kožun, Kljapan, Krko, Kule, Kure, Kurčin, Livak, Loko, Luda, Ljibina, Makulica, Migec,Mlić, Milčić, Mrda, Mrkeša, Mrkin, Mizerija, Mrce, Munela, Murta, Motika, Mute, Nožica, Pacula, Paljak, Pentić, Peser, Pičica, Pivalica, Pive, Pržina, Pobedrica, Prdalj, Prgac, Psever, Pset, Pujica, Pupa, Puca, Puzle, Pušililo, Ralić, Sikirica, Sirac, Skale, Soko, Soso, Šarac, Šare, Šenac, Šenprdin, Škera, Škica, Škoro, Škralje, Šigo, Šlik, Štanjar,Štelina, Šuškalo, Šuvor, Švorac, Taban, Tambur, Topo, Tralje, Trečak, Trtan, Tus, Tutan, Vorgo, Vrljan, Vran, Ždroko, Zozan, Žile i Žilica.
2. Nadimci nastali od osobnog imena koje je nositelj stekao na različite načine česti su u mnogobrojnim obiteljiima krivoputskog kraja i često su oni nastali od osobnog imena rodonačelnika obitelji:
Adam, Abram, Anelica, Antiša, Antonečev, Anikin, Antin. Abram, Baja, Bajo, Bara,Bareta, Babić, Bariša, Bartulov, Began, Blažićevi, Blažev, Blažina, Boškov, Božin, Boja, Bralić, Budić, Cija, Čirilov, Danin, Dada, Domljan, Duda, Dukan, Dujan, Dujela, Dujica, Econja, Gecan, Grga, Grgajica, Ivetić, Ivić, Ilijin,Isan, Iso, Ivanov, Ivela, Ivelja, Iviša, Ikela, Isan,
Pridjev cotav, a, o znači> hrom, šepav ( Brodnja 1992: 58.).
Nadimak je nastao u Alanu . U Alanu je jedan čovjek malen rastom imao velikog konja koga je teško uzjahao pa je morao tražiti neku uzvisinu da bi laskše uzjahao konja. Taj što nemože do konja, nazvan je Dokonja( kazivač Mladen Prpić Boja, Brada)..
Nadimak Gara nosi jedna obitelj Butkovića iz Alana. Naime, članovi ove obitelji imali su tamnu kosu, bradu, obrve i brkove, pa od riječi garav ( taman, crn) dobili su nadimak Garav, tj. po baki Gara. ( Mladen Prpić Boja, Brada).
Kazivač Branko Tomljanović Ropeta iz Krivog Puta tvrdi da nadimak Ljibina znači, stari i iznemogli i bolestan čovjek
Nadimak Vukelića iz Alana Mrce dolazi od riječi mrc, mrca m.>mrtvac (Brodnjak 1992: 291.).
murtat, m. i murtatin, tur.>izdajica, otpadnik od vjere(Brodnjak 1992: 294.
Ovaj nadimak je vezan za obitelj Tomljanović iz Bunice. U Bunici je živio Ivan Tomljanović ( 1887.-1953.), bavio se zidanjem kao priučeni majstor zidar. Kako u to vrijeme nije bilo nacrta, on je po zemlji crtao, tj. šarao, pa su nastajale šare (skice), pa je zbog toga dobio nadimak Šare.. Nadimak je prešao na sina Juru, a preuzeo ga je i unuk Vlade i praunukVlade mlađi, rođen 1976. ( Mladen Prpić Boja, Brada)..
Kćer Ive Tomljanovića Šare tvrdi da je otac imao na licu ožiljke od preboljenih kozica, pa je zbog toga nazvan Šare( kazivač Anka Tomljanović Šare, rođ. 1921., živi u Bunici).
Štelina je dio konjske zaprege.
Nadimak je nastao od francuske riječi tambur m. > bubanj, zaklon na vratima za zaštitu od vjetra, kiše i snijega ( Brodnjak 1992: 531).
Nadimak nastao od rijeći tutenj m.> nespretnjaković ( Brodnjak 1992: 540.).
Nadimak Boja nose Pprpići iz Serdara, a nadimak je nastao 20-tih godina prošlog stoljeća. Unuk Jure naziva svoju baku Božicu, Boja, pa se ovaj ženski nadimak prihvatio, pa npr. ( Mile Boja, Ive Boja, Kruno Boja itd. Stariji nadimak ove obitelji je Juda iz Judića Gorice, a jedan od Prpića iz Judića Gorice priženio se u obitelj Pavelić u Serdare( kazivač Mladen Prpić Boja, Brada)
Jagić, Jandran, Janjin, Joja, Jola, Jandra, Josela, Jožina, Jukša, Juko, Jurin, Jolina, Joleta, Josetina, Jerkov, Josina, Jurčić,Kaić, Kajela, Kaja, Klara, Kosta, Krunin, Kuzman, Karlov, Krešimirov, Lejo, Lopac, Lovran, Lucin, Lukin, Lojze, Lucin Lukac, Lujin, Lukša, Marela,Marić, Markina, Matela, Markež, Markac, Markan, Maksin, Marelica, Markina, Matkov, Marojica, Mateša, Matoš, Mašin, Matan, Mareta, Marić, Marijanić, Markus(z), Melac, Miladina, Mičel, Mičan, Mijatina, Mikula, Miloš, Mićan, Milić, Mikelić, Miškec, Mijan, Miškov, Miliša, Mican, Milojsa, Milina, Milčić, Mišin, Milanko, Moko, Mukin, Nikić, Ninac, Paja, Pavan, Paviša, Pece, Pešo, Peričin, Perijan, Periša, Pićo, Radin, Roka, Rokić,Roša, Ružin, Savić, Stipan, Stipin, Šaban, Šimac, Špirin, Terezin, Tomas, Tomiša, Tomina, Tomin, Tinac, Vaja, Vališa, Vickov, Vide, Vinin, Vranela, Vranjić,Vrance i Vrane.
3. Obiteljski nadimci nastali od zanimanja, zvanja nositelje ili rodonačelnika rodovske zajednice nose neke obiteljske zajednice Krivog Puta, a sličnih obilježja su i prezimena nastala od zanimanja rodonačelnika obitelji:
Apel, Babica, Ban, Blagajnik, Birt, Car, Cestar, Čoban, Knez, Kovač, Kralj, Lugar, Oporavija, Pop, Popić, Poštar, Protov, Nona, Nonić, Samardžija, Šnajder, Šopari, Tkaljac, Zidar.
4. Česti su i nadimci prema mjestu stanovanja, zavičajne pripadnosti te rođenju ili nadimci po lokalitetu(selu, zaselku otkud su došli ili gdje su nekad živjeli i radili), a mnogi nadimci po zanimanju i lokalitetu te osobni nadimci prešli su vremenom u nekih krivoputskih obitelji u obiteljske nadimke. Odakle je ili kamo pripada dotična osoba glavni je motiv etničkih nadimaka, kao. npr.:
Bodul, Dalmatinac, Juda, Kanada, Ruskinja, Rus, Talijan, Šćava, Vugeriji Švabo.
Ženski nadimak Klara nastao je još tijekom 19. st. u obitelji Šojat u Francikovcu. Baka Klara bila je utjecajna i dominantna osoba u obitelji i u cijelom selu, tako da je njezina obitelj bila prepoznatljiva i identificirala se po njoj te danas njezini potomci nose nadimak Klara. Unuk Ive Šojat-Klara i njegova djeca koriste danas ovaj nadimak.( kazivači Mladen Šojat Bilin iz Francikovca i Milan Šojat Colaš iz Francikovca).
Ovaj nadimak nosi danas obitelj Tomljanović iz Bunice, a nadimak potječe iz 18. st. s područja Vrataruše, otkud i vode podrijetlo Tomljanovići iz Bunice. Obiteljski nadimak je izveden od osobnog imena Luka. (kazivač Mladen Prpić Boja, Brada
Šoparin je nadimak nastao od riječi šopar> cipelar, postolar, te pripada nadimcima po zanimanju osobe.
Kazivač Marko Vukelić Mrce iz Alana, kaže: Nadimak Rukinjin dobila je obitelj Butkovića iz Alana, čiji se jedan član radeći u Sovjetskom Savezu(Rusija) dvadesetih godina 20. st oženio Ruskinjom, koja je bila plemićkog podrijetla, pa danas njezini potomci nose nadimak Ruskinjini.
Vuger, Vugri, Vugerija, Ugri> Mađar, Mađari, kao npr. prezimena u sjevernoj Hrvatsko Vuger ili Ugrin.
5. Dosta su česti u svakodnevnoj uporabi krivoputski obiteljski nadimci izvedeni prema imenicama iz životinjskog i biljnog svijeta:
Bikan, Bivina, Buva, Buša, Čuk, Gala, Gavran, Grguš, Gude, Gusina, Jež, Junac, Kobac, Kos, Kujan ,Kujica, Kurte, Lasica, Lisica, Macin, Mačan, Mačak, Magarac, Medonja, Miš, Papaga, Pilić, Pile, Purica, Puž, Rilac, Ris, Rojilo, Sokol, Soko, Sova, Srna, Škobac, Telac, Vole, Vranac,Vučina, Vuk, Zekan, Zec, Zvirac, Zekić, i Zekonja.
Biljke: Blitva, Bukva, Kapulica, Kupus i Riža
Nadimak Kurte nastao je od turske rijeći kurt>vuk ( Šimunović 2006: 401.)
Mačak je umilan, ali neobljubljen čovjek koji «grebe» svojim riječima i postupcima.
Imenica rilica ž., rilce, rilo označava izduženi dio glave ili prednjeg dijela tijela u nekih beskičmenjaka i kralježnjaka (krilca),(Brodnjak 1992: 468.).
Enver Ljubović, prof.
PRINT