S jezičnog motrišta prezime Vukelić ima u osnovi imenicu vuk ili, posve precizno, hipokoristik Vuko-Vukelja, koje je izvedenica od imena Vuk.Ono je pak istovjetno s imenicom vuk, nazivom divlje zvijeri iz porodice pasa (canis lupus). Imenica vuk je jedna od najplodnijih antroponimijskih osnova u hrvatskom jeziku, posebice kod stočarskog stanovništva dinarskog područja, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, ali i u ostalih južnoslavenskih naroda. Do Tridentskog sabora (1545.-1563.) i u Hrvata je bilo uobičajeno i veoma često ime Vuk. Davalo se djeci u uvjerenju da će ih svojom mistično-magičnom moći osnažiti, ali i štititi od raznih opasnosti i neprilika. Zbog preporuke Tridentskog sabora o njegovanju biblijskih i svetačkih imena na štetu narodnih, ali i još zbog drugih okolnosti, od 18. stoljeća ime Vuk se, kao i brojne izvedenice od njega, neopravdano i nepravedno, vezuje gotovo isključivo uz pravoslavlje i srpstvo. Vukelići su najčešče Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Senja (Alan, Podgorje, Krasno i zaleđe Sv. Jurja) i krmpotskog kraja, a u manjem broju su i Srbi (okolica Slunja, Plaškog, Drežnice i Korduna). Razmjerno najviše Vukelića u proteklih sto godina rođeno je u Alanu kraj Senja, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Vukelić.
U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Vukelića u više od tisućudvjesto domaćinstava. Glavni migracijski pravci Vukelića u prošlom stoljeću išli su iz Senja u Rijeku te iz Senja i Gospića u Zagreb. Vukelići danas žive u svim hrvatskim županijama, u ukupno 181. općini i 323 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66 posto). Najviše ih živi u Zagrebu (550), zatim u Rijeci (350), Senju (160), Karlovcu (70) i u Gospiću (70).Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, a danas ih ima nešto manje. Postoje dvije veće rodovske zajednice ovoga prezimena koje su nesrodne, a to su: Vukelići Bunjevci, nastanjeni u senjskom zaleđu (Alan, Jablanac i Krasno) i pravoslavni Vlasi, koji su se naselili u Plašćanskom polju (Zebić, Latin, Plaški), u Drežničkom polju (Trbovići, Gornja Drežnica) te na Kordunu (Tobolić).Prema usmenoj predaji Vukelići vode podrijetlo od Rukavina, odnosno od najstarijeg sina Grge Rukavine koji se zvao Vukelja, te su od njega potekli Vukelići u Svetom Jurju i Kosinju, a od Vukelića Biondići u Melnicama i na Vratniku Prvi se put spominju u povijesnim dokumentima 1627. u selu Liču (Gorski kotar), gdje su se doselile dvije obitelji.Vukelići pripadaju bunjevačkom rodu, a naselili su se u 17. stoljeću u Lič i Mrkopalj došavši iz Dalmacije.
Poslije su se raselili u Primorje (Alan i Krmpote (Vukelić Draga ili Vukeljska Draga) i Podgorje (Biljevine i Volarice kod Svetog Jurja).
Iz Biljevina i Volarica naselili su Krasno, Donji Kosinj i Kuterevo. Od kosinjskih Vukelića podrijetlo vode i Vukelići u Klancu, Lipama, Gospiću, Melnicama i u Žutoj Lokvi.
U Ogulinsko-modruškoj ispravi iz 1630. godine, spominje se građanin ogulinski, Grubiša Vukelić, a u popisu vojnika iz 1699. u Oštarijama nalazi se ime Tomo Vukelić
U Oštarijama, u zaselku Ravnice, Vukelići su razvili svoje matično naselje.
Danas Vukelići žive u Podgorju, Oštarijama, Senju, Alanu, Krasnu, Kosinju, Kuterevu, Pazarištu i Gospiću, a ima ih i u raznim mjestima Slavonije i Podunavlja
Mnogi su članovi ovih obitelji služili kao graničarski časnici, a nekoliko njih je bilo odlikovano različitim vojničkim odličjima.
Miroslav Vukelić Mesalov, pseudonima Zyr Xapula, rođen 1851. u Karlobagu, živio u Senju otac je hrvatskog zagonetaštva. Zvonimir Vukelić (1876.-1947.) bio je novinar, književnik i humorist
Lavoslav Vukelić rođen 20. ožujka 1840. u Gornjem Kosinju, umro 26. ožujka 1879. u Sv. Križu kod Začretja, bio je pjesnik. U Senju je završio osnovnu i srednju školu, u Beču upravni tečaj za Vojnu krajinu te kao časnik službovao u Lici u mnogim mjestima. Napisao je ukupno 79 pjesama i pet crtica iz krajiškog života.
Bude Budisavljević sabrao je sva njegova djela i objavio ih u knjižici pod naslovom Književno cvijeće Lavoslava Vukelića. Pred kraj je života, kao časnik, premješten je u Sveti Križ Začretje, gdje je imenovan za podžupanova tajnika.
Iz ove je obitelji poznat i Petar Vukelić, visoki časnik iz Ličke pješačke pukovnije i zastupnik u Hrvatskome saboru s područja Ličke graničarske pješačke pukovnije, neposredno prije razvojačenja Vojne krajine i njezina pripajanja banskoj Hrvatskoj.
U Hrvatskom saboru zdušno se zalagao za ukidanje omražene Vojne krajine koja je sprječavala gospodarski razvoj Like, Gacke i Krbave. Vukelići su se u Alan doselili iz Vukelić Drage (Vukeljske Drage) iz krmpotskog kraja.
U Ličko-krbavskoj županiji pred Prvi svjetski rat živjelo je Vukelića u 226 kuća u mjestima: Biljevine (Sveti Juraj) 25, Brušani 1, Gospić 4, Kaniža 1, Klanac 4, D. Kosinj 66, Krasno 41, Kuterevo 3, Lipe (Gospić) 8, Melnica (Brlog) 3, Novoselo Bilajsko 1, Otočac 1, Rakovica (Jablanac) 5, Senj 7, Stolac (Sveti Juraj) 2, Sveti Juraj 3, Široka Kula 2, Šumečica (Otočac) 1, Volarice (Sveti Juraj) 26, Žuta Lokva 2, te plemeniti Vukelić (Senj) 1.U podacima iz 1929./1930., stoji da je obitelj Vukelić živjela u Kosinju i Podgorju po 60 obitelji, u Krasnu 40, Pazarištima 25, Krivom Putu 13, Sisku 4, Petrinji 1, Garešnici 1, Čazmi 9, Kutini 6, Bjelovaru 3, Viru 1, Gradiški 7, Slavonskom Brodu 20, Županji 4, Đakovu 3, Požegi 26. Miholjcu 2, Valpovu 5, Vukovaru 5, Krmpotama 13 (u Vukeljskoj Dragi), Gospiću 12, Kuterevu 7 te u Liču tri obitelji.
Još u 19. stoljeću Vukelići su se iseljavali u SAD i druge prekomorske zemlje, a prvi iseljenik bio je Franjo Vukelić, rođen 1862., a u SAD se iselio 1896. godine.
Jedna grana ove obitelji bila je plemićka i stalno je živjela u Senju.
----
Više o prezimenu Vukelić u knjizi - Grbovnik Gacke, Krbave, Like, Senja i Vinodola - Grbovi plemićkih obitelji s opisom, podrijetlo, povijest, seobe i rasprostranjenost različitih rodova (prezimena)
Enver Ljubović, prof.
PRINT