Stara senjska Uskočka obitelj Radić

Radići su bili znamenita senjska uskočka obitelj koja se u izvorima spominje od druge polovice 16. st. Na gradskoj tržnici jako je mala ponuda, i ono nešto što ima to je domaće, a

manjim dijelom iz okolice Zadra. Najtraženije su smokve kojima je cijena od 12 do 15 kn/kg, te mahune koje su 20 kn/kg. Velika je ponuda mladog krumpira, višanja, salate...

Iz ove obitelji bio je poznati uskočki vojvoda i najpoznatiji član obitelji Nikola - Miho Radić koji je oko 1607. bio senjski zastupnik kod cara Rudolfa II. u Pragu i nadvojvode u Grazu.

Obitelj pripada starom hrvatskom praplemstvu iz roda Nebljusa, koji su naseljavali prostor između planine Plješivice i rijeke Une.

Postoji i rod Radića iz plemena Stupića u Rotčkoj Vasi u župi Bužanima u Lici.

Nikola Radić spominje se u kolovozu i rujnu 1611. kao svjedok u istrazi protiv braće Vlatkovića koju su optužili Austrijanci.

Godine 1619. bio je zapovjednik uskočke čete od 45 boraca. Obitelj je bila dosta ugledna u gradu Senju, a dali su i nekoliko istaknutih časnika te drugih odličnika grada, uglavnom vojvoda, svećenika i gradskih službenika.

S Ivkom Radić, koja je umrla 21. veljaće 1726., udovicom Miloša Radića mlađeg, izumrla je ova senjska plemićka obitelj.

Iz riznice senjske Katedrale poznata je velika pokaznica iz 1730. kao poklon spomenute Ivke Radić, a sačuvana je i njezina oporuka pisana na hrvatskom jeziku.

S brojnim Slavenima, koji među prvima nastanjuju područje današnje Bačke, možemo naći one koji su ovamo došli, donoseći svoje posebne privilegije (plemstvo) iz krajeva, odakle su došli (Kvarnersko primorje, Dalmatinska zagora, Lika, Bosna, Gorski kotar ...).

Kasnijim doseljavanjem, naročito Mađara, broj plemića se povećava, a i ostalog neplemićkog (plebs) življa, a među njima su bili i Radići.

Radići, koji žive u Bačkoj, ubrajaju se u prvu skupinu plemićkih obitelji, čije plemstvo datira od 1446. do 1688.

Radići su danas uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira, a prema nekim podatcima iz Klisa te iz Drinovaca u Bosni i Hercegovini. Rijetko su i Srbi (okolica Knina), Razmjerno ponajviše Radića u proteklih 100 godina rođeno je u Podorljaku pokraj Trogira, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Radić.

U Hrvatskoj danas živi oko 8000 Radića u više od 2000 domaćinstava (21. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 5000, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Glavni migracijski pravci Radića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Rogoznice i Zagvozda u Split te iz Maglaja u Bosni i Hercegovini u Zagreb.