OTOČAC – Je li to sasvim slučajna koincidencija ili pomno promišljena, nije ni bitno ovoga časa, a radi se o raspravi o potrebi provođenja plažne politike. Pitat će se mnogi o čemu se uopće radi? Pa o jadranskim plažama i njihovu podizanju na višu turističku razinu. Jer do sada pojam plaže je malo čim definiran, obično ih dijelimo na one zvanične (koliko-toliko uređene) i divlje plaže.
Ovako skromna podjela plažnih kapaciteta već sama po sebi govori koliko se pažnje ovomu važnom turističkom potencijalu daruje. Najčešće je to posve pasivan odnos prema prirodnim datostima, a, procjenjuje se, da ih diljem hrvatske obale ima najmanje 2.000. Velik je to kapacitet da bi ga se tek tako olako prepustilo nebrizi, odnosno da bi bilo izostavljeno iz turističkog promišljanja. Jer još uvijek je more i sunce, a to podrazumijeva nužno plažu, glavni adut hrvatskog turizma. O tom adutu valja brinuti.
Nedavno je u Gospiću održana radionica na temu Akcijski plan unapređenja ponude i turističke valorizacije jadranskih plaža. To je projekt Ministarstva turizma čije je provođenje povjereno Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, a provodi se po županijama diljem hrvatske obale. Radionicu je održao dr. Dragan Magaš.
Što se tiče plažnih kapaciteta u Ličko-senjskoj županiji poznato je 25 plaža, od toga 17 neuređenih i svega 8 uređenih. Najviše ih ima Novalja - 11, Senj – 8, Karlobag – 6, naravno da ova brojka nije možda posve točna jer uvijek se može pojaviti dilema je li nešto plaža li nije. Zanimljiv je odnos uređenih i neuređenih plaža, on je u samomu hrvatskom prosjeku, tek je 32 posto plaža uređeno. Naravno da je to malo i da ne zadovoljava.
Kroz spomenuti Akcijski plan država želi bitno pomaknuti stvar s mjesta. Naime, plažni kapaciteti su od izuzetne važnosti za ljetni turizam. Kada se tome pridoda činjenica da hrvatski dio Jadranskog mora spada u najčišća svjetska mora, da se na brojnim plažama vije modra zastavica (oznaka čistoće mora), tu prednost hrvatske turističke ponude svakako treba iskoristiti u odnosu na konkurenciju. Zato se planira da bi plaže bile definirane, da bi one morale imati određeni minimum zahtjeva kojima moraju udovoljavati (info-ploča, čistoća mora, čistoća plaže, ploča s naznačenom zabranom pristupa psima – osim plaža za pse, sanitarni uvjeti) te da bi s obzirom na dodatne sadržaje dobivale tri, četiri ili pet zvjezdica. Naravno, pošto je ovaj projekt u procesu definiranja, zamišljeno je da bi te zvjezdice bile u obliku crvenih morskih zvjezdača.
Što se tiče kriterija za razvrstavanje plaža, one bi se dijelile, ili bolje reći bile definirane po određenim grupama. Tako bi u uređene urbane plaže ulazile plaže sa športskim i rekreacijskim sadržajima, urbane plaže, plaže sa zabavnim sadržajima za mlade. U prirodno djelomično zaštićene plaže spadale bi romantične plaže, plaže za surfere, ronilačke plaže, adrenalinske plaže i nudističke plaže. Prirodne plaže bez zaštite obuhvaćale bi plaže za obitelji s djecom, party plaže, plaže sa zdravstvenim pogodnostima, plaže za LGBZ zajednice, plaže kulture i plaže za pse. I na kraju u prirodno zaštićene plaže ulazile bi eko plaže i resort plaže (hotelske plaže).
Izgleda komplicirano? Možda na prvi pogled. No svakako će o ovoj tematici biti još riječi. Jer valja postići takvu razinu plažnih usluga koja će prilagođena pojedinim skupinama gostiju, njihovim navikama i potrebama. A zadovoljan gost je najbolji promotor svakog turizma, pa tako i hrvatskog.
M. Kranjčević
PRINT