OTOČAC – Koliko smo zainteresirani za energetsku obnova svojih stambenih objekata? Koliko smo projekata podnijeli Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost? Koja je vrijednost svih tih projekata, samo su neka od pitanja na koja možda i nemamo odgovor.
Jer, spomenuti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je već drugi natječaj za prikupljanje projekata u rečenu svrhu. Na prvi natječaj najviše je projekata podnijeto iz Primorsko-goranske i Istarske županije, iz drugih županija znatno manje. A što nam to govori? Neoprezan bi zaključak mogao navesti na pomisao da su ove dvije županije u ekstremnima klimatskim uvjetima, jer često energetsku zaštitu vežemo s niskim temperaturama, ali u zadnjih nekoliko godina sve više i s izuzetno visokima. Kontinentalni dio Hrvatske je po tom natječaju pokazao ili manju zainteresiranost, ili spremnost da ima razrađene projekte.
No već na drugom natječaju Fonda interes je kudikamo veći, projekti su pristigli iz cijele zemlje, a ovaj natječaj je „težak“ 20 milijuna kuna. Jer, bespovratna sredstva koja Fond odobrava ne moraju biti sitna, kreću se ona do nekih 40 do čak 80 posto investicije, ovisno o kriterijima. Tako se najviše sredstava (80 posto) može dobiti u područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka, 60 posto u brdsko-planinskim područjima, a 40 posto u svima ostalim područjima zemlje. Dakle, najveći dio prostora Ličko-senjske županije ulazi u kategoriju od 60 do 80 posto, ostatak u onih 40 posto. Opće ograničenje je da projekt ne premašuje 1,4 milijuna kuna po projektu, odnosno po zgradi.
A što se može financirati tim sredstvima? Nije to samo postavljanje fasade i obnova fasade, stavljanje termo-fasade je samo jedan od mogućih poslova. Sredstva se mogu koristiti i za za krovište, podrum, zamjenu stolarije, ugradnju termoizolacijskih folija, sanaciju kotlovnice, korištenje obnovljivih izvora energije i sve ostalo što može utjecati na smanjenje potrošnje energenata.
Sanacija krovišta je jedan od važnih stvari u energetskoj obnovi zgrada. Jer ne isplati se obnoviti fasadu ako bez izolacije ostane krovište. Isti je slučaj i s prozorima i vratima i njihovom sanacijom na bilo koji način, popravljanjem ili potpunom izmjenom.
Ono što je nekako u Hrvatskoj ostalo po strani, premda je to u svijetu „stara stvar“, su već spomenute termoizolacijske folije. Te folije se jednostavno lijepe na staklene površine. Svojim svojstvima djeluju kao da je na prozoru ugrađeno treće staklo, zimi mogu uštedjeti do 20 posto energije, a ljeti štede od 40 do 50 posto troškova klimatizacije. Osim što daju ovakve termičke efekte, također sprječavaju pogled u unutrašnjost objekta, dok se prema van vidi sasvim normalno. Taj efekt je sličan efektu sunčanih naočala.
Pa koji su najveći problemi koji stoje na putu većemu korištenju sredstava Fonda? Međususjedski odnosi. Da bi se mogao izraditi projekt energetske sanacije jedne zgrade s više stanova, svi stanari moraju postići konsenzus, mora se obaviti energetski pregled zgrade i prikupiti projektna dokumentacija. To je i najkritičnija faza, dovoljno je da jedan od stanara ne želi, zateže ili pravi određene probleme pa da cijela ideja padne u vodu. Ali ako se premosti ta kritična faza na međuljudskoj razini, daljnji postupak je relativno jednostavan i Fond odobrava projekt. Mora se priznati, ušteda od 40 do 80 posto investicije nije beznačajna stvar.
M. Kranjčević
PRINT