Uskočki je vojvoda Ivan Heraković, zbog vojnih zasluga u borbi protiv Turaka na prostoru Primorske vojne krajine, od cara Maksimilijana II. dobio carsko plemstvo i grb u Beču 5. kolovoza 1569.
Istodobno s Ivanom Herakovićem, carsko su plemstvo i grb dobili uskočke vojvode: Juraj Batalović, Silvester Jurić, Vuksan Marinković i Radman Vučetić.
Plemstvo i grb dobili su zbog iznimnih zasluga u obrani prostora Senjske kapetanije od Turaka i revnosti u obavljanju vojničke službe. Vojnička se služba posebice njegovala u ovoj uskočkoj obitelji čiji su članovi obnašali i dužnost vojvode senjskih uskoka, koja je bila nasljedna i samo su odabrani i dokazano hrabri u mnogim ratovima mogli obnašati vojvodsku čast i dužnost.
Živjeli su u Senju i bili članovi senjske plaćene vojne posade. Nakon završetka Uskočkog rata i potpisivanja mira u Madridu 1617. mnoge su uskočke obitelji morale prema odlukama toga mira napustiti Senj i naseliti se što dalje od uskočkoga grada Senja.
Obitelj Heraković najprije se doselila u Liku, a zatim u Žumberak, gdje i danas žive potomci ove poznate senjske uskočke i časničke obitelji.
U bici kod Jurjevih stijena kod Otočca sudjelovali su i žumberački uskoci pod zapovjedništvom krajiškog kapetana Petra Zrinskog. Žumberački uskoci zvali su se mazoli. Petar Zrinski obnašao je službu kapetana žumberačkih uskoka, a u njegovo je vrijeme sastavljen i napisan žumberački urbar, tj. popis naselja i zemlje cijeloga zapadnog dijela Žumberka koji je uglavnom naseljen uskocima iz Senja.
Danas žive u Novom Selu Žumberačkom, Velikoj Rakovici, Svetoj Nedelji, a u novije vrijeme u Samoboru i Zagrebu. Jedan se ogranak obitelji naselio u Srijem i Bačku, gdje i danas žive.
Enver Ljubović, prof.
PRINT