OTOČAC – Koliko god kukali i prozivali ovo kišovito ljeto kao razlog eventualnoga lošeg rezultata u turizmu, „vrijeme“ će pokazati je li za to bilo osnove. Točno je da su se u srpnju pojavile neke „crne rupe“, a kako senzacionalizam u hrvatskima medijima buja do neslućenih razmjera, stvorena je katastrofična slika cijele turističke sezone. I naravno, za krivca lošijih rezultata proglašeno je – vrijeme.
Dokle ide ta medijska paranoja, neka posvjedoči nedavno objavljena vijest u glavnom dnevniku jedne nacionalne hrvatske dalekovidnice, u kojoj je „na sva zvona“ prozvan Institut za turizam jer da su znanstvenici na godišnjem odmoru, a sezona je u punom jeku. Kao, nestašni neki znanstvenici, dapače – neodgovorna čeljad. Ostalo je nedorečeno što se to od tih znanstvenika, koji se bave turizmom, očekuje u sezoni. Da dijele promidžbene materijale na graničnim prijelazima, da slažu automobile pri ukrcaju u trajekte, da reguliraju promet možda? Bila je to toliko jadna informacija da je nedostojno i komentirati je, jer što je uloga znanstvenika u „jeku turističke sezone“. I tko kaže da su ti znanstvenici, iako na godišnjem odmoru, radno neaktivni? No to bi nas predaleko odvelo pa se vratimo egzaktnim turističkim rezultatima.
Evo, u prvih sedam mjeseci ove godine nije to tako ni loše, ili barem to nije toliko loše koliko se kukalo i zapomagalo. Uzmimo kao primjer Ličko-senjsku županiju, u dolascima gostiju ostvaren je rast od 5 posto (271.000 dolazaka), dok je u noćenjima taj postotak u plusu za 4 posto (milijun noćenja). Pozitivni rezultati su i u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj županiji i Gradu Zagrebu, dok je pad zabilježen primjerice u Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Ako se uzmu u obzir rezultati samo u srpnju (sa svima njegovima „crnim rupama“), slika također nije katastrofična. U Ličko-senjskoj županiji broj dolazaka je bio veći za 1 posto (127.000 dolazaka), dok je noćenje veće za 2 posto (634.600 noćenja). U velikom plusu je cijela Dalmacija (osim Šibensko-kninske županije), Grad Zagreb, dok je evidentni manjak u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Turizam Ličko-senjske županije se ove godine našao između ove dvije krajnjosti, povećanja broja gostiju i noćenja u Dalmaciji i manjka u Istri i Hrvatskom primorju, ostao je u, reklo bi se, zlatnoj sredini.
Rezultati za kolovoz, barem kada je u pitanju turizam Ličko-senjske županije, svakako ne će bilježiti trendove pada. Eto, tako je to kad se olako latimo nešto nekritički uzdizati ili nešto nekritički umanjivati. Nikomu koristi, svima štete.
M. Kranjčević
PRINT