Lika nekretnine

Još o privatnim šumama

Objavljeno: 02.09.2014

OTOČAC – Nedavno smo najavili i pisali o 2. regionalnoj konferenciji šumoposjednika Jugoistočne Europe. Ta konferencija je krajem kolovoza ove godine održana u Zagrebu, nazočilo joj je oko 150 šumoposjednika, stručnjaka, profesionalaca i znanstvenika ovoga profila. Razgovaralo se o mnogo čemu, ponajviše o unaprjeđenju gospodarenja privatnim šumama, novim tehnologijama, energanama i kogeneraciji na drvnu bio masu (prevedeno: grijanje na drvni otpad), potrebi okrupnjavanja i nizu drugih stvari. Čini se da usprkos svemu tomu će rezultat, barem u hrvatskih uvjetima, biti više nego skroman.

U Hrvatskoj ima čak 600.000 šumoposjednika koji imaju ponešto šume. Ti posjedi su rascjepkani na više od 1,5 milijuna parcela, što govori da je neko sustavno gospodarenje i eksploatiranje otežano. Uostalom, privatni posjednici šuma većinom se iz svoje šume snabdijevaju ogrjevnim drvetom jer je i struktura šume takva, dok tek 29 posto otpada na tehničku oblovinu koja bi se mogla profitabilnije iskoristiti u preradi i daljnjoj obadi drveta. Zato je teško očekivati da će pod takvim uvjetima kvalitete privatnih šuma, uz sve uvjete rascjepkanosti uskoro doći do nekog kvalitetnijeg pomaka, a time i dohodovnijega. Ovako privatni posjednici šuma „krpaju“ potrebe svoga kućnog budžeta snabdijevanjem vlastitim drvetom i smanjuju enormne troškove grijanja.

Za razliku od Hrvatske, u Europi je to posve drugačije, tamo je 60 posto šuma u privatnom vlasništvu (nisu imali socijalizma koji bi im nacionalizirao i oduzeo šume). Za upravljanje tim europskim šumama zainteresirani su i vlasnici zbog čisto ekonomske koristi, ali i država im pritom pomaže jer su šume bitne u regionalnom razvitku nekoga kraja. Europska unija je lanjske godine pripremila i novu šumarsku strategiju koja ima za cilj da Europa učinkovitije i bolje upravlja svojim šumama kao izuzetno vrijednim prirodnim bogatstvom. Vidi ona, ta Europa, da bi mudrijom eksploatacijom šume ostvarila zacrtanih 20 posto energije iz ekoloških izvora, a udjel biomase bi u tome sudjelovao čak sa 40-ak posto. Dakle, sve ima svoju računicu i opravdanost.

M. Kranjčević

Novalja.coom