OTOČAC – Od ove godine mijenja se praksa plaćanja u poljoprivredi. Sve već mora započeti jesenjom sjetvom kako bi se stvorili uvjeti u sljedećoj godini, oni koji se traže. A sve je usmjereno na to da poljoprivredna praksa treba biti u skladu u odnosu na klimu i okoliš. To plaćanje, koje se zove i „zeleno plaćanje“ počinje od sljedeće godine.
A kakva to poljoprivredna praksa što se tiče usjeva i kultura mora biti? Dijeli se ona na raznolikost usjeva, na postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini i na održavanje postojećih trajnih travnjaka.
Pridržavanje ovih praksi omogućit će poljoprivrednicima ostvarenje dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru. Iznos zelenog plaćanja ovisit će o vrijednosti osnovnog prava na plaćanja.
Ovom prigodom pozabavit ćemo se raznolikošću, koja se odnosi samo na oranice, ne i na voćnjake, travnjake i trajne pašnjake.
Ako je ukupna površina oranica manja od 15 hektara, seljak nije obvezan imati ekološki značajne površine (EZP). No ako je veća, seljak treba od 1. siječnja iduće godine osigurati najmanje 5 posto površine – EZP.
Kako se to računa? Evo ovako. Zemljište na ugaru se uzima u cijeloj površini kao EZP. Živice i pojasevi drvenastih kultura širine do 10 m se računaju tako da metar dužine živice je 10 četvornih m EZP-a. Kod izoliranih stabala s promjerom krošnje od najmanje 4 m se uzima kao 30 četvornih m EZP-a. A kad je drvored u pitanju s promjerom krošnje od najmanje 4 m, a prostor između krošanja ne prelazi 5 m, tada se metar drvoreda računa kao 10 četvornih m EZP-a. Ako se radi o skupini stabala i grmlja, i to stabala koja su spojena krošnjama koje se preklapaju, a površine do najmanje 0,3 hektara, tada se 1 četvorni metar računa kao 1,5 m EZP-a. Ako na zemljištu postoje jezerca ili lokve, do najviše 0,3 hektara površine, 1 četvorni m jezerca se računa kao 1,5 m EZP-a. Kad su u pitanju jarci širine do najviše 6 m, tada se metar jarka računa kao 6 četvornih metara EZP-a. U obzir dolaze i rubni pojasevi duž vodotoka (i drugih voda), uključujući rubne pojaseve pod trajnim travnjakom, 1 m rubnog prostora se računa kao 9 m EZP-a. Ima toga još, no mahom te površine nisu karakteristične za područje ove županije.
Ekološki značajne površine ne trebaju imati poljoprivredna gospodarstva koja na više od 75 posto oranica imaju proizvodnju trava ili druge zeljaste krme, proizvodnju leguminoza (mahunarki), ugar ili kombinaciju navedenih kultura, pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara.
Ekološki značajne površine također ne trebaju imati poljoprivredna gospodarstva, koja na više od 75 posto ukupne prihvatljive poljoprivredne površine imaju trajne travnjake ili pašnjake, proizvodnju trava ili druge zeljaste krme ili kombinaciju navedenih kultura, pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara.
Komplicirano? Na prvi mah čini se da jest, no vjerojatno će se ljudi u tome snaći.
M. Kranjčević
PRINT