STRASBOURG - Europski parlament je službeno proglasio postojanje kršćanofobije (christianophobia) i priznao da kršćani u svijetu trpe najozbiljnija progonstva. Ovaj dokument formalno je usvojen još u siječnju, no sada je dobio i službenu potvrdu.
Ova odluka označava prvi put da EU formalno koristi pojam “kršćanofobija” u službenom dokumentu i naglašava potrebu za konkretnim institucionalnim mjerama.
Europski parlament u svojoj rezoluciji naglašava da je kršćanstvo najprogonjenija religija u svijetu s više od 380 milijuna žrtava. Ističe i da u Europskoj uniji ne postoji institucionalni mehanizam koji bi sustavno štitio kršćane od diskriminacije, nasilja i drugih oblika progona. Međutim, postoji koordinator za borbu protiv islamofobije. Stoga poziva Europsku komisiju da razmotri imenovanje posebnog koordinatora za suzbijanje antikršćanskog mržnje i diskriminacije. To bi predstavljalo novu institucionalnu ulogu s odgovornošću za praćenje, zaštitu i podršku žrtvama takvog nasilja.
Rezolucija upozorava na ovu institucionalnu asimetriju i ističe da je nužno imenovati posebnog koordinatora koji bi pratio, analizirao i koordinirao aktivnosti u borbi protiv mržnje i nasilja usmjerenog prema kršćanima, pružajući pritom zaštitu i podršku žrtvama progona.
Rezolucija također naglašava da priznanje pojma “kršćanofobija” nije samo simboličan čin već politički signal da Europska unija mora aktivnije reagirati na diskriminaciju prema kršćanima, kako unutar svojih granica, tako i globalno.
Rezolucija Europskog parlamenta ne ograničava se samo na Europu, već ističe globalnu dimenziju problema. Prema podatcima organizaciji Open Doors, koja prati stanje vjerskih sloboda i progona, oko 1 od 7 kršćana širom svijeta suočava se s progonstvom. To uključuje nasilje, diskriminaciju, prisilna iseljavanja i ograničavanje slobode vjeroispovijesti. Tijekom prošle godine, 3.632 crkve i kršćanske imovine bile su meta napada, dok je u Nigeriji ubijeno tisuće kršćana.
Na popisu deset zemalja s najgorim progonstvom kršćana nalaze se i komunističke države, kao i zemlje u kojima progoni dolaze pod utjecajem islamskog ekstremizma.
Ukupno je 224.129 kršćana prisiljeno napustiti svoje domove, skrivati se ili pobjeći iz svojih zemalja zbog nasilnog progona. Rezolucija posebno ističe težak položaj kršćanskih zajednica na Bliskom istoku, gdje se suočavaju s nasiljem, prisilnim iseljavanjima i ograničavanjem slobode vjeroispovijesti. Naglašavaju da problem progona kršćana nije izoliran, već dio šire globalne krize vjerskih sloboda.
M.K.
PRINT