Nakon što su javno objavljeni nalazi analize podzemnih voda nizvodno od lokacije odloženog otpada kod silosa u Gospiću, koji su pokazali prisutnost PFAS spojeva, zabrinutost se proširila i na Otočac i Gacku dolinu.
Dio Otočana pritom nije umirila poruka gospićkog gradonačelnika i bivšeg ličko-senjskog župana da je dobra vijest što se Gospić opskrbljuje pitkom vodom s izvorišta koje se nalazi uzvodno od lokacije onečišćenja. Građani postavljaju jednostavno pitanje: što je s vodama i izvorištima nizvodno?
Na to upozorava i gradska vijećnica Grada Otočca Lidija Pernar, koja traži da se, nakon utvrđenog onečišćenja, ne ostane samo na analizi jedne lokacije.
„Potrebno je hitno provesti hidrogeološku analizu tokova podzemnih voda nizvodno od utvrđenog onečišćenja u Gospiću. Lika je krš, Gacka dolina je krš, a podzemne vode ne poznaju administrativne granice. Moramo znati kamo ta voda odlazi“, poručuje Pernar.
A što je s Podumom?
Nalazi iz Gospića ponovno su otvorili i pitanje odlagališta otpada Podum kod Otočca.
Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na Podumu je tijekom godina odloženo oko 180.000 tona otpada, dok je udio otpada koji stvaraju građani Otočca manji od četvrtine ukupne količine. Velik dio otpada stizao je iz drugih sredina.
O razmjerima dovoza otpada javno je govorio i županijski vijećnik Ivan Bižanović, koji živi uz prometnicu kojom su kamioni prolazili prema odlagalištu.
Bižanović tvrdi da je u pojedinim razdobljima prema Podumu od ranog jutra do kasne večeri prolazilo i oko 15 šlepera dnevno, među kojima je, prema njegovim navodima, bilo i vozila slovenskih registracijskih oznaka. Na Županijskoj skupštini iznio je i podatak da je na dan održavanja sjednice već u 5:45 sati jedan šleper nakon istovara napuštao područje odlagališta.
Stojanović godinama upozorava na dovoz otpada
Protiv politike dovoza otpada iz drugih sredina godinama se kroz Gradsko vijeće Otočca bori i gradska vijećnica Bosiljka Stojanović.
U prethodnom sazivu Gradskog vijeća tražila je odgovore o budućnosti Poduma i upozoravala na količine otpada koje se dovoze u Otočac. Dok se govorilo o zatvaranju odlagališta, Podum je u međuvremenu proširen izgradnjom treće kazete za prihvat otpada.
Nakon objave rezultata iz Gospića Stojanović je javno prozvala i saborskog zastupnika Zvonimira Troskota, smatrajući da bi se, nakon angažmana oko problema otpada u Gospiću, trebao osvrnuti i na stanje u Otočcu.
„Građani Otočca imaju pravo znati kakav se otpad nalazi u njihovom gradu“, poručila je Stojanović, pitajući zašto se o Podumu znatno manje govori i na nacionalnoj i na lokalnoj razini.
Traže pijezometre i analize podzemnih voda
Pernar sada traži konkretan korak: postavljanje pijezometara nizvodno od odlagališta Podum te redovito uzorkovanje i analizu podzemnih voda, uz javnu objavu svih rezultata.
Takav bi monitoring, smatra, trebao pokazati postoji li utjecaj odlagališta na podzemne vode i u kojem se smjeru eventualno onečišćenje može širiti kroz krški vodonosnik.
Pitanje je posebno osjetljivo zbog hidrogeoloških karakteristika Like i Gacke doline te važnosti tamošnjih izvorišta.
„Nakon onoga što je utvrđeno u Gospiću, provjera podzemnih voda nizvodno od Poduma nije stvar politike, nego minimum odgovornosti prema građanima. Ako je sve u redu, analize će to potvrditi. Ako nije – građani to moraju znati na vrijeme“, zaključuje Pernar.
Nalazi iz Gospića tako su otvorili pitanje koje se više ne odnosi samo na jednu lokaciju: koliko zapravo znamo o utjecaju desetljećima odlaganog otpada na podzemne vode Like?
P.L.
PRINT