BOSANSKO GRAHOVO - U utorak je održana komemoracija u Bosanskom Grahovu za žrtve Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću.
Organizator komemoracije bila je Udruga za očuvanje povijesne i kulturne baštine Don Juraj Gospodnetić, na čelu s predsjednikom Stankom Galiotom, u suradnji s Rimokatoličkim župnim uredom Sv. Ilije Proroka u Bosanskom Grahovu.
Najprije je služena sveta misa u župnoj Crkvi sv. Ilije Proroka, koju je predslavio banjalučki biskup Željko Majić, u koncelebraciji s Davorom Klečinom, župnikom župe Sv. Josipa Drvar i upraviteljem župa u Bosanskom Grahovu i Bosanskom Petrovcu, i još nekoliko svećenika, među ostalim i Antom Kutlešom, inače glasnogovornikom Počasnoga bleiburškoga voda.
Župna crkva u Bosankom Grahovu sagrađena je 1884., a spaljena početkom Drugoga svjetskog rata 1941. te je obnovljena tek 1971. U nedavnom ratu srpski ekstremisti su je minirali i posve srušili tijekom svibnja i lipnja 1992., da bi 2002. godine na istom mjestu bila podignuta nova župna crkva.
Nakon svete mise položeni su vijenci i cvijeće te zapaljene svijeće kod obližnjeg spomen obilježja za sve poginule i ubijene s područja Bosanskog Grahova tijekom Drugog svjetskog rata i poraća kao i Domovinskog rata, a potom je i biskup Majić izmolio molitvu odrješenja.
Također, izaslanstva na komemoraciji položila su cvijeće i zapalila svijeće i kod Spomen-križa poginulim hrvatskim vojnicima u Oluji koji se nalazi u središtu Bosanskog Grahova.
Prvi ratni zločini na području Bosanskog Grahova bili su nastavak zločina započetih u Lici (Brotnjo / Boričevac), odnosno odvijali su se paralelno s njima, a počinili su ih također srbo-četnički „ustanici“.
Oni su 27. srpnja 1941. u Bosanskom Grahovu i okolnim selima ubili 62 Hrvata, a među je bilo 5 žena i 9 djece (ubijena je Anica Barać zajedno s devetero njezine maloljetne djece), a preživjeli tamošnji Hrvati izbjegli su na sigurnija područja u NDH.
Potom su „ustanici“ u Bosanskom Grahovu i okolnim selima opljačkali i spalili sve hrvatske kuće.
Najmonstruozniji zločin srpski „ustanici“ počinili su nad župnikom u Bosanskom Grahovu don Jurajom Gospodnetićem, rodom s Brača, kojega su zarobili i 10. kolovoza 1941. nakon okrutnog mučenja spalili pred očima njegove majke.
Nakon Drugog svjetskog rata, kao i u slučaju Boričevca i Drvara, najvećem broju preživjelih stanovnika Bosanskog Grahova nije bio dozvoljen povratak na njihova ognjišta nego su ostali raseljeni diljem Hrvatske i svijeta.
Kao i u Hrvatskoj, upravo taj datum, 27. srpnja, slavio se u komunističkoj Jugoslaviji kao „Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine“.
PBV/M.K.
PRINT