ZAGREB - Osvjetljavanjem više stotina sakralnih objekata i prepoznatljivih državnih i kulturnih spomenika na nekoliko kontinenata, ovogodišnja međunarodna inicijativa „Crveni tjedan“ (Red Week) poslat će u studenome apel političkim institucijama i javnosti da vjerska sloboda nije privilegij nego temeljno ljudsko pravo, podsjećajući na milijune kršćana koji trpe diskriminaciju zbog svoje vjere.
Crveni tjedan (Red Week), u nekim zemljama poznat i kao Crvena srijeda (Red Wednesday), inicijativa je koju je 2015. godine pokrenula papinska zaklada „Pomoć Crkvi u nevolji“ (Aid to the Church in Need – ACN). Program će u studenome obuhvatiti osvjetljavanje građevina crvenim svjetlom, molitvena bdijenja, svjedočanstva, javne događaje, školske projekte te susrete s kršćanima iz zemalja pogođenih progonima. Crvena boja simbolizira krv mučenika i svih onih koji trpe zbog svoje vjere.
Prema podatcima zaklade ACN, u zemljama u kojima se krše vjerske slobode živi 413 milijuna kršćana, od kojih je oko 220 milijuna izravno izloženo progonima.
Prema dosad prikupljenim podatcima zaklade, u obilježavanju Crvenog tjedna sudjelovat će više od 125.000 ljudi, najmanje 130 katedrala te nekoliko tisuća crkava i drugih građevina. Među mjestima koja će 2026. godine biti osvijetljena crvenim svjetlom nalaze se sjedište austrijskog saveznog predsjedništva, kip Krista Kralja u Almadi u Portugalu, bazilika u Knocku u Irskoj te katedrala svete Marije u Sydneyju. Zgrade Europskog parlamenta u Strasbourgu bit će osvijetljene 23. studenoga.
Oko 350 župa i drugih građevina u Austriji, više od 200 crkava u Nizozemskoj, uključujući sve katedrale, te oko 200 crkava u Njemačkoj sudjelovat će u obilježavanju Crvenog tjedna. U Irskoj će u inicijativi sudjelovati 26 biskupijskih katedrala. U Australiji i Novom Zelandu planirano je oko 100 aktivnosti, od misa i molitvenih bdjenja do programa u župama i školama, u kojima bi trebalo sudjelovati oko 20 tisuća ljudi.
Crvena srijeda posebno je zaživjela i u životu Katoličke Crkve na Filipinima. Ove će se godine Crvena srijeda obilježiti 25. studenoga, a u inicijativu će se uključiti svih 87 biskupija u zemlji. Na misama će se prikupljati i posebni prilozi za potporu kršćanima koji trpe zbog svoje vjere.
Prema izvješću zaklade „Religious Freedom in the World Report 2025“, u zemljama u kojima vjerska sloboda nije u potpunosti zajamčena živi više od 5,4 milijarde ljudi, gotovo dvije trećine svjetskog stanovništva. Izvješće je obuhvatilo 196 zemalja, a kršenja vjerskih sloboda zabilježena su u 62 zemlje. Od toga su 24 zemlje svrstane među zemlje progona, a 38 među zemlje u kojima su vjernici izloženi diskriminaciji. Analiza ujedno prikazuje različite načine na koje se ograničava sloboda vjeroispovijesti.
Slučajevi oštećivanja ili uništavanja kršćanske imovine iz vjerskih razloga, zabilježeni su u 68 zemalja, pri čemu su crkve bile glavna meta u njih 62. Kršćani su u 57 zemalja bili zbog svoje vjere izloženi fizičkom nasilju ili pritvaranju, dok su u 33 zemlje bili prisiljeni napustiti svoje domove zbog vjerskih progona.
Razmjere progona potvrđuju i podatci zaklade ACN: tijekom 2025. ubijeno je 19 svećenika i redovnika, dok je njih 28 bilo pritvoreno ili lišeno slobode zbog progona.
Cilj ovogodišnjeg Crvenog tjedna nije samo skrenuti pozornost na progone, nego i omogućiti prenošenje svjedočanstava onih koji ih proživljavaju. Prema programu, vjernici iz zemalja izloženih izravnim progonima govorit će o svojim iskustvima.
Mise, molitvena bdijenja, procesije, konferencije, susreti s mladima, školski projekti i javni programi dio su kampanje koja se tijekom studenoga provodi u različitim oblicima i terminima, ovisno o zemlji, a kojoj je zajednički cilj skrenuti pozornost na položaj kršćana koji trpe zbog svoje vjere i zauzeti se za temeljno pravo na vjersku slobodu.
IKA/M.K.
PRINT