OTOČAC - Milan Šufflay, ugledni znanstvenik i povjesničar svjetskog glasa, bio je jedna od niza žrtava režima u obje Jugoslavije iz samo jednog razloga: bio je nacionalno svjesni Hrvat koji je govorio i pisao istinu o sudbini i povijesti svog naroda.
U strogom centru Zagreba 18. veljače 1931. Ljubomir Belošević i Branko Zweger, policijski agenti Kraljevine Jugoslavije, napali su mučki Šufflaya ispred kućnog praga i razbili mu glavu - čekićem. Umro je dan kasnije od zadobivenih ozljeda.
Dvojica policajaca bili su pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija, a poslije ubojstva srbijanski kralj ih je sklonio u Beograd i nije dopustio da se, poslije uspostave Banovine Hrvatske, izruče Zagrebu za okrutno i podmuklo ubojstvo hrvatskog znanstvenika i velikana.
Protiv ovog ubojstvareagirali su, među ostalima, Albert Einstein i Heinrich Mann preko Međunarodne lige za prava čovjeka te pozvali svjetsku javnost na prosvjed zbog ovog zločina.
Komunistički jugoslavenski režim u potpunosti je izbacio njegovo ime iz knjiga i sveučilišta. Oba režima (protkana srbijanskim šovinizmom) iskazivala su mržnju prema svakom obliku hrvatske nacionalne svijesti.
Zato su Albanci Šufflayu zahvali dodijelivši mu posthumno dodijelio najviše albansko odličje Naim Frasheri d’or”, 2002. kada je u Albaniji o njemu održan i veliki znanstveni skup Shuflaj dhe Shqiptarët.
Naime, Šufflay je posebna strast bio albanski narod i istraživanje albanske povijesti. Njegov doprinos albanologiji zauvijek će ostati jedno od najsnažnijih njegovih ostavština i istinsko svjedočanstvo prijateljstva između hrvatskoga i albanskoga naroda.
Zajedno s Ludwigom von Thallóczyem i Konstantinom Jirecekom, Šufflay je objavio dva sveska takozvanog albanskog kodeksa - Codex albanicus, arhivske kolekcije nazvane Dokumenti i diplomatski poslovi koji ilustriraju srednji vijek u Albaniji. Prvi svezak objavljen je u Bčcu 1913., a drugi 1918. Oba sveska pokrivaju razdoblje od 344. do 1406. godine.
Godine 1916. Šufflay je objavio Biologiju albanskog plemena i Uvjeti u crkvama u pred-otomanskoj Albaniji. 1924. objavio je dvije knjige o albanskoj povijesti Povijest sjevernih Albanaca i Gradovi i tvrđave Albanije, poglavito u srednjem vijeku. Godinu dana kasnije, 1925. objavio je Srbi i Albanci: njihova simbioza u srednjem vijeku.
Kada su albanska Vlada i Akademija znanosti u Beču angažirali Šufflaya da sam napiše 3. svezak Codexa albanicus-a, počele su mu stizati prijetnje od strane veliko-srpskih krugova zbog njegovog predanog istraživanja albanske povijesti. Ignorirajući prijetnje, 1931. godine šufflay je otputovao u Albaniju da potpiše još jedan ugovor s albanskom Vladom - o pisanju Acta Albaniae.
To je bilo dovoljno da asasini napadnu Šufflaya i da provale u njegov stan i ukradu manuskript 3. sveska Codex albanicus-a.
M.K.
PRINT