OTOČAC – Puna su usta NDH hrvatskoj ljevici, jugovićima, četnicima i posrbicama. Ali kad je druga strana u pitanju, e to je sve sama „nevina jagnjad“. Pa da ne zaboravimo što s eto početkom Drugoga svj. rata sve događalo.
Na čelu prvog ustanaka u NDH bio je četnički vojvoda Radojica Perišić, svećenik Srpske pravoslavne crkve. Bio je zapovjednik četničke Gatačke brigade koja je počinila na Vidovdan, 28. lipnja 1941., pokolj civila u Avtovcu uz Gacko. Ipak se ovo zlodjelo u komunističkoj Jugoslaviji nije slavilo kao Dan ustanka, nego je ta „čast“ pripala 27. srpnja i Drvaru, kad je u pitanju Bosna i Hercegovina.
Što se to na današnji dan dogodilo? Počinjen je pokolj civila, većinom žena i djece muslimana. Bio je to početak velikih pokolja Hrvata i muslimana u NDH.
Ovaj pokolj u Gackom najavio je genocidnu politiku četnika. Pokolji su tih dana intenzivirani u cijeloj istočnoj Hercegovini, a vrlo brzo preneseni su na područje Like i Bosne (Srb, Drvar, Grahovo…). Nakon toga krajem 1941. slijede najveći genocidni četnički pokolji uz rijeku Drinu i granicu sa Srbijom, gdje su četnici poklali tisuće ljudi od Foče do Zvornika.
Ova događanja i ustanak u istočnoj Hercegovini Srbi su nazvali „Vidovdanskim ustankom“, dok su ustanak praćen pokoljima civila u Srbu, Drvaru i Grahovu prvotno nazvali „Ilindanski ustanak“, koji je tek kasnije dobio novo ime i postao službeni Dan antifašističkog ustanka u Srbu u SR Hrvatskoj za vrijeme Jugoslavije (slavio se u Srbu i Drvaru, mjestima pokolja Hrvata).
Zanimljivo je da je Vidovdanski ustanak počeo odmah nakon što je Srpska pravoslavna crkva izdala Valerijanov memoranduma i u vrijeme izlaska genocidnog dokumenta Homogena Srbija Stevana Moljevića. U isto vrijeme u Beogradu izlazi studija vlade (komesarijata) nacističke Srbije na čelu s Milanom Aćimovićem pod imenom Velika Srbija.
Eto, tako stvari stoje s „Vidovdanskim“ četničkim ustankom.
M.K.
PRINT