OTOČAC - Europski parlament je 2009. i 2019. godine usvojio rezolucije kojima osuđuje nacističke, fašističke i komunističke totalitarne režime, dok je još 2006. Parlamentarna skupština Vijeća Europe donijela Rezoluciju 1481, kojom je pozvala na međunarodnu osudu zločina totalitarnih komunističkih režima.
To nije poziv na brisanje povijesti, nego na poštovanje prema svim žrtvama i jasno odbacivanje veličanja totalitarnih sustava.
Nakon pada komunizma brojne europske države provele su poduzele mjere za uklanjanje komunističkih navada i simbola. Tako je Poljska uklonila velik broj komunističkih spomenika te promijenila nazive ulica i trgova koji su veličali komunistički režim.
Litva, Latvija i Estonija su uklonile sovjetske spomenike i obilježja iz javnog prostora.
Češka i Slovačka su promijenile nazive ulica, uklonile dio komunističkih simbola te otvorile arhive bivših tajnih službi.
Mađarska je premjestila brojne komunističke spomenike u poseban Memorijalni park, umjesto da ostanu na istaknutim javnim mjestima.
U Njemačkoj (Nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj) uklonjeni su brojni simboli DDR-a, a arhivi tajne policije Stasi otvoreni su javnosti.
U Hrvatskoj i dalje stoje brojni spomenici, nazivi ulica i druga obilježja povezana s komunističkim razdobljem, kao da je to bio najdivniji režim na svijetu.
Ako je Europa osudila komunistički totalitarizam, postavlja se legitimno pitanje: trebaju li osobe i simboli povezani s totalitarnim komunističkim režimom i dalje imati počasno mjesto u javnom prostoru ili bi ih trebalo premjestiti u muzeje i povijesne zbirke, gdje bi bili prikazani u odgovarajućem povijesnom kontekstu?
Jamačno da Hrvatska još nema te snage, da su preživjeli „ostatci“ komunističkog sustava još uvijek jaki i živahni, pače – već odgajaju i svoj podmaldak kako se taj divni režim ne bi – nikada zaboravio.
M.K.
PRINT