OTOČAC – Valja se i ovoga prisjetiti, Eugen Kvaternik je na današnji dan, 8. listopada 1871. godine, započeo Rakovičku bunu. Bio je to prvi pokušaj stvaranja neovisne Hrvatske. Buna je započela u Broćancu te se istog dana proširila na Rakovicu i obližnja sela. U proglasu je navedeno da je cilj ustanka oslobođenje hrvatskog naroda “ispod švabsko-mađarskoga gospodstva”.
A povod je bilo nezadovoljstvo Hrvata stanjem u Austro-ugarskoj Monarhiji. Zbog sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine Stranka prava je poticala pobunu protiv Beča i Budimpešte te banovanja unionista Levina Raucha. Glavni zagovornik te ideje bio je pravnik i političar Eugen Kvaternik. Računao je on na pomoć Ruskog i Francuskog Carstva te Kraljevine Sardinije (Pijemonta), ali od toga nije bilo ništa, pa se usmjerio na domaće snage iz Vojne krajine. Bilo je to vrijeme razvojačenja Vojne krajine i priključenja Hrvatskoj a krajišnici su se pobojali da će izgubiti svoje povlastice.
Kvaternik je s narednih dana s 200 naoružanih krajišnika i razvijenom hrvatskom zastavom krenuo prema Rakovici. U donesenom proglasu predviđena je jednakost pred zakonom, potpuna općinska samouprava, ukidanje vojničke uprave u Krajini i uvođenje slobodnih županija. 10. listopada ustanici, njih već preko 2.000, ulazi u Plaški ne nailazeći otpor, ali ni na očekivanu potporu. Istoga dana reagiraju vlasti koje na ustaničko područje šalju Ogulinsku regimentu. Na vijest o dolasku vojske većina ustanika se razbježala, a Kvaternik se s oko 400 preostalih ustanika povukao na Ljupča planinu. Ujutro 11. listopada odlučili su se na uzmak u Bosnu, ali putem nailaze na zasjedu carske vojske. Dolazi do pucnjave u kojoj su ubijeni Kvaternik i večina pobunjenih ustanika. Čim je ustanak likvidiran, vlasti su krenule u akciju hvatanja ostalih ustanika od kojih je većina streljana.
Eto, tako je završila Rakovička buna.
M.K.
PRINT